MINISTERIO DO TURISMO DE TIMOR LESTE

Governu Garante Merkadu Ba Povu Produtor






LAUTEM – Programa governu ‘ Povu Kuda Governu Sosa ’ atu hakbi’it agrikultor sira oinsa hadia vida moris no bele muda oituan povu agrikultor nia moris. Epifanoi Faculto, xefe inspeksaun alimentar hateten lia hira ne’e iha Kom, Sesta (23/10) bainhira halo vizita servisu kampana sosa produtu local no fahe informasaun kona-ba turismu.

Nia hateten agrikultor sira moris iha risku nia okos. Tanba ne’e husi programa ‘Povu Kuda Governu Sosa’ ne’e mak kria oinsa hadia vida moris povu agrikultor nia bele muda.

“Programa ida ne’e bele muda oituan povu agrikultores nian moris, no fo insentivu ba agrikultor sira. Tuir mai Timor Leste sei la depende ba importasaun husi rai liur. No substitui produtu sira ne’ebe mak durante ne’e Timor Leste depende ba importasaun deit,” nia hateten.

MTCI ba iha fatin barak, povu barak hatama preokupasaunkona ba komunidade Baraka mak rai sira nia foremungu batar too fohuk Batar no Mina Nu mak produtu povu nian iha Kom, Atu realisa programa ne’e governu presiza tebes povu agrikultores nia inisiativu no involvemientu.

“Ne’eduni Povu kuda governu sosa signifika katak povu kuda mak produtor, governu sosa no garante merkadu ba povu, tanbe ne’e governu atual hasai programa povu kuda governu sosa, No governu rasik mak sei garantia merkadu ba produtu tomak” dehan Epifanio.

Epipfanio hatutan “Tanba la sosialisa no komunikasaun la lao to’o iha base, iha tinan 2008 MTCI sosa la ho kuantidade barak, maibe hahu husi Janeiro to’o Setembru 2009 governu gasta ona orsamento metade husi orsamentu total husi orsamento Sete Milhoens dolar Amerikanu ne’ebe aloka ba programa ne’e”.

Tanba ne’e mak Epifanio husu ba autoridade local sai hanesan perseru ho MTCI nune’e bele indika produtu sai ida mak moria iha suku ne’e nia laran iha koperativa no emresariu ruma ne’ebe iha kapasidade finanseiru hodi hola povu nia produtu.

Nia hatutan ba oin bele desenvolve diak liu tan oinsa komunidade nia involvementu ba programa ne’e. Kona ba produtus ne’ebe governu sei sosa iha kedas tabela ba kada kilu. Governu iha planu barak atu sosa hanesan batar, foremungu, fore rai no, sel-seluk tan.

Hare sei wain hira iha emprezarius sira mai sosa karik tenke tuir tabela ne’ebe governu determinadu ona. Epifanio esplika ano fisikal 2010 MTCI aloka nafatin osan halo kontinuasaun ba programa ne’e fiar katak iha 2010 no 2012 povu bele ona fa’an sira nia produtu ba governu.

Produtu sira ne’ebe hola sei la sai ba liur, sei iha akordu ho Ministeriu seluk hanesan Saude no Edukasaun, Sosial hodi hare kona-ba nesesidades oinsa distribui aihan sira ne’e.

Vizita MTCI ba distritu Lautem, Lautem Nudar ZET, Lospalos Sei Sai Sidade Turistiku



LAUTEM – Ministeriu Turismo Komersiu no Industria, Diresaun Turismu plano sei halo Distritu Lautem sai Zona Espesifiku ba Turismo (ZET) no Lospalos sei sai mos sidade Turistiku nian.

Ministru Turismu Komersiu no Industria Gil Alves ho diresaun iha miniteriu ne’e halo vizita ba distritu Lautem, Parte ida husi kampana sosa produtu lokal no fahe imformasaun kona-ba turismu, Sesta liu ba, hateten ZET ne’e hahu husi Kom ba to’o iha Tutuala. Oras ne’e, tuir Ministru Gil katak halao dadaun desenhu no hein alokasaun osan atu hahu.

Nia hatete dezafiu mak lospalos dok husi aeroportu. Neduni MTCI nia opiniaun tansa la loke tan aeroportu ba turismu iha Lospalos. Se iha sidade turistika tenke iha fasilidade, kompletu neduni governu tenki kria mos fasilidade infraestrutura ninian, Estrada, bee, hahan no, jardin tenki diak.

Tuir nia, naturesa fo ona oportunidade Kom nia ema sir abele dezenvolve naturesa ne’e ho diak. “Kom fatin ne’ebe ohin loron ema iha mundo tomak hakarak mai hare hakfodak ba tasi ibun ne’ebe sira husi Kom ba Jaku,” dehanGil Alves iha kalan vizita ofisial ba suku Kom, subdistritu Lautem.

Ministru ne’e hateten “Prinsipo governu atual atu halo diferensia, hakarak hadia buat ruma ne’ebe uluk la la’o, tanbe ne’e MTCI halao programa tulun inisiativa povu ki’ik iha fatin tomak no Kom rasik mos bele sinte kona ba desenvolvemientu iha tempu indenpendensia ne’e.”

Gil hatutan “Turismo komunitario ne’ebe halo iha Kom no inisiativa komunidade ne’ebe halo ona guest house sira iha tasi ibun katak komunidade kom rasik mak tenke involve aan hodi desnvolve nia area turismu, halo mos servisu produtu sira seluk tan atu nune’e hetan proveitus husi turismo nian. Bele simu turismo ho diak hodi hadia kom rasik nia moris atu nune’e iha keuntungan bersama povu mos untung governu mos untung.”

“MTCI buka hela maneira sei buka ema oinsa fo kapasitasaun kona povu Kom no fatin seluk oinusa bele aproveita halo produsaun ba rikusoin sira ne’e. kom rasik riku ba Sipu sira ne’e. Iha nasaun seluk Sipu sira ne’e produs ba buat seluk ona, sai sinjeru ne’ebe nabilan, kolar no bikan no buat seluk tan,” nia hatutan.

Oinsa atende ema no tein hahan tuir ema nia hakarak, katak Gil, MTCI fo treinamentu. Nia husu komunidade Kom tenke hola parte hodi aprende. Nia hare katak Guest House iha Kom ne’e kualidade diak, iha valor artistiku no bele atrai turista local no mos internasional hela iha Kom. (ato)

Orsamento 2010, Governu Propoin U$ 7 Milioes Sosa Produtus Lokál

DILI- Inspektor Geral Alimentar e Economiko Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria Epifanio da Silva Faculto hetete, tinan ne’e governu propoin orsamentu hamutuk 7 milioes hodi sosa produtus local husi distritu hotu hodi fo benfisiu ba povu agrikultores.

Faculto konfesa lia hirak ne’e ba Jornalista Jornal Nasional Diariu ihania knar fatin Fomento Mandarin Dili, horseik (21/10).

Faculto haktuir katak, iha tinan 2009 governu tau ona orsamento hamutuk U$ 7 milioes hodi sosa produtus local husi distritu 13. Maibe oras ne’e governu komesa halo mudansa ba povu agrikultores sira nia moris hodi sosa produtus local ne’ebe povu sira produs rasik iha distritu ida-idak.

“Iha tinan ne’e 2009, orsamentu ne’ebe aloka ba sosa produtus local hamutuk U$ 7 milioes. Implementasaun ka ezekusaun sosa produtus local ne’e ita haree avansa dadaun ona. Ne’e signifika katak, governu halo mudansa kria mekanismu sosa produtus local,”dehan nia.

Kompara ho tinan kotuk, Inspektor Geral ne’e hatete, produsaun sae makas no povu agrikultores mos aumenta. Tuir nia katak, liu husi mekanismu governu nian ne’e, komunidade iha distritu no iha area rurais komesa iha korajen, fo sira nia aan tomak hodi servisu makas hanesan toos nain.

Faculto informa katak, maioria distritu ne’ebe hetan produsaun boot mak hanesan distritu Maliana, Manatuto, Suai, Manufahi, Baucau, Viqueque no Lospalos. Governu laos fo deit atensaun ba distritu ne’ebe produsan boot.

“Maibe ita espera katak, distritu balun ne’ebe nia produsaun ladun barak bele banati tuir distritu hirak ne’e,”tenik nia. Produtus neebe mak governu sosa mak hanesan, Batar, haree, Fore-mungu, Fore-rai, Fore-Keli ho Fore-Rai.

“Too oras ne’e governu sosa ona Batar hamutuk doin mil toneladas, Hare dois-mil.quinhentos toneladas. Produtus local ne’ebe governu sosa sei la exporta ba rai liur maibe serkula deit iha TL laran tamba populasaun Timor barak mak sei hamlaha,”infoma Faculto. Produtus ne’ebe iha MTCI servisu hamutuk ho Ministeriu Edukasaun, MInisteriu Saude no Ministeriu Solidaridade.

“Tinan-tinan MTCI fornese foremungu quinhentos toneladas ba programa fo aihan ba inan-isin-rua. Ba ministeriu Edukasaun ami fornese ba programa Merenda Eskolar, Ministeriu Solidaridade Sosial ba fornese batar hodi atende ba dezastre naturais,”dehan nia.

Armagen ne’ebe mak governu prepara hodi rai produtus local hanesan armajen ida iha Dili, Baucau no Maubessi.

“No tuir planu atu tau mos armajen rejional ho kapasidae Tres Mil Toneladas. Armajen ne’e sei tau iha Baucau, Maubessi, Maliana no Oe-cusse hodi fasilita transportasaun produtus labele mai diretamente iha Dili,”esplika nia.

Iha fatin hanesan Mateus Pinto husi kompania Moris Mesak, distritu Viqueque informa katak, mekanismu ne’ebe governu kria hodi sosa produtus local.

Tamba ne’e hanesan meus diak hodi fanun agrikultores hodi badinas ba servisu iha natar ka iha toos maibe importante mos produtus ne’ebe governu sosa labele nafatin deit ho folin ne’ebe iha tiha ona.

“Maibe tenki aumenta netik hanesan pursento atu nune’e ema hotu labele baruk atu servisu,”dehan Mateus.

“Se governu tau atensaun diak ba produtus local ne’ebe povu agrikultores produs, mak labarik joven, ferik ka katuas sei la involve iha problema saida deit, maibe sira sei fo sira nia aan tomak ba servisu portanto produtus ne’ebe povu agrukultores produs hetan atensaun duni husi governu,”konfesa nia. (I-3)

Jornal Nasional Diariu,
Edisaun Kinta- Feria (22/10), Pagina 05

Povu Atauro Louva Gil Alves, Hakarak Hasai Povu Husi Kiak

DILI- Povu husi sub-distritu Atauro ne’ebe, kontente no louva makas ba MInistru Turismo, Comersiu no Industria (MTCI) Gil da Costa Alves, tamba nia iha kapasidade no komitmentu no intensaun diak hakarak dada sai povu husi kiak.

Espresaun ne’e hato husi Chefe de grupo Boneka Atauro Ana Maria José da Silva, iha Mercado lama foin lalais ne’e.

Grupo boneka husu ba MTCI kontinua loke Expozisaun kada fulan neen no mos halao promosaun ba produtus local Timor Leste nia ba nasaun estragierus tamba Timor Leste nakonu ho produtus ne’ebe mak uniku no iha valor ekonomiku iha Mercado.

“Buat ne’ebe mak ministru Gil halo, ami senti nia impaktu ba ami nia moris. Ami laos deit hetan lukru maibe ami mos manan esperiensia no kreativu liu tan,”dehan Ana.
Nia mos hatutan, liu husi ami nia produsaun ne’ebe mak ami halo bele fo vantage diak tebes hodi muda ami nia moris no ami feto no povu Atauro nia moris. Ana mos husu ba MTCI atu tau iha nia kaledariu ba programa expozisaun .

“Ami husu atu expozisaun ne’ebe MTCI organiza bele halao kada fulan 6 ou tinan ida dala 3. Tamba povu bele ba sosa sasan sira mos bele anima povu tomak,”informa nia.

Alende ida ne’e, Ana ne’ebe reprezenta povu Sub-Distritu Atauro husu mos ba governu AMP ne’ebe lidera husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, atu kontinua tau matan nafatin ba problema transporte, no eletrisidade.

“Hau husu governu atu tau-matan nafatin ba kestaun eletrisidade no transporte ho nune’e bele fasilita ami povu Atauro hodi bele lori ami nia sasan mai sentru hodi faan hanesan produtus local,”husu Ana.

Jornal A Voz da Cultura, Edisaun fulan Outubru
Pagina 09

MTCI-MAP-MED Implementa Ona Progama “Suku Ida Produtu Ida”

DILI- Movimentu “One Village One Product” ka Suku Ida Produtu Ida (SIPI) ne’ebe hetan suporta husi JICA no governu Timor Leste (TL) liu husi Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria (MTCI), Ministeriu Agrikultura no Peskas (MAP) no mos Ministeriu Ekonomia no Dezenvolvimentu (MED), implementa ona iha Timor Leste.

Tuir komunikadu imprensa husi governu ne’ebe Timor Post hetan asesu, Tersa (20/10) horseik, katak atividade konkoretu marka tiha ona liu husi vizita husi peritu sira Thailand nian kona-ba OTOP (One Tambon One Product) mai TL iha fulan Fevereiru 2009.

Tuir fali maka vizita ka estudu komparativu husi Timor oan nain 19 ba Thailand iha fulan Marsu 2009 atu aprende kona-ba atividade OTOP nian iha provinsia balun iha Thailand.

Husi loron 13-21 Outubru 2009 peritus OTOP nain rua (2) husi Thailand ne’ebe haruka husi Departamentu Agrikultura Tailand visita grupus Alvus SIPI nian balun iha distritu Baucaun no Bobonaro.

Atu resumi sira nia visita no observasaun tomak , sei halao seminariu OTOP iha Hotel Timor iha Tersa-Feira 20 Outubro 2009.

Objetivu seminariu ne’e mak aatu fo sujestaun ba grupus alvus SIPI nia atu bele hadiak kualidade produtus no mos avalia atividade SIPI nian durante fulan hirak liuba.

Partispaante seminariu ne’e mak hanesan Sekretariu Estadu de Agrikultura e Arborecultura, Diretores no Ofisiais husi Ministeriu Agrikultura no Peskas, Ministeriu Ekonomia no Dezenvolvimentu, Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria, ajensia internasionais, Membrus JICA no reprezentante husi SIPI ninian grupus alvus sira husi distritu Baucau no Bobonaro.

Partisipante husi grupus alvus espera katak, Seminariu ne’e sei fo ideias no matenek ba grupu SIPI iha TL, atu hametin dezenvolvimentu ekonomia iha area rural liu husi atividades ne’ebe sira halao. (mj2)

Jornal Nasional Timor Post.
Edisaun Kuarta-Feira (21/10), Pagina 7

Grupo Feto Rurál Husu Governu Fo Atensaun Dezenvolve Produtus Lokál

DILI-Grupo feto rural ne’ebe halao atividade dezenvolve produtus local husu ba governu atu tau atensaun ba sira nia kondisaun hodi bele tulun kapasita sira.

Membru grupo feto rural Bebola-Sanan Rai husi distritu Oe-cusse, Francisca Nohek hatete, atu dezenvolve diak liu tan atividade grupo feto iha area promosaun produtus local, governu tenke tau atensaun.

“Nu’udar feto rural ne’ebe halao atividade produs sasan rai, buli, kaneka no vazu husi rai mean senti kontenti tanba ho kapasidade ne’ebe iha, ami bele halao buat ruma ba dezenvolvimentu,”dehan Nohek ba STL iha Dili, Tersa (20/10).

Nia afirma katak, governu tenki fo tulun finanseiru hodi alkansa liu tan atividade grupo feto rural nian.

Kestaun hanesan mos informa husi xefi Hadomi Produtus Lokal, Alsina Maria, wainhira governu tau atensaun maka feto iha kbiit naton ona para produs nia atividade hodi promove produtus local.

Nia suzere ba govenu atu kria kondisaun treinamentu iha area jestaun no kreatividade ba feto rural hodi bele aumenta diak liu tan sira nia kapasidade no konesimentu.

Antes ne’e, Ministru Agrikultura no Peskas Mariano Assanami Sabino hatete, ema hotu tenki suporta feto rural ba dezenvolvimentu industria nian, tanba ho produtus local ne’ebe sira produs bele dezenvolve industria iha rai laran no suporta ba rai liur. (mik)

Jornal Nasional STL,
Edisaun Kuarta-Feira (21/10), Pagina 4

Kuantidade Importasaun Foos Husi Rai Liu Aas Liu Produsaun Rai Laran

Dili – Kuantidade foos ne’ebe governu sosa husi produsaun Agrikultor sira iha rai laran kiik liu kompara ho foos ne’ebe governu sosa husi rai liur.

Ba Timor Post, iha salaun Ministru Agrikultur no Peskas, Comoro Dili, Ministru Turismu, Comersiu no Industria, Gil Alves informa katak durante ne’e foos ne’ebe Agrikultur local sira produs no governu sosa hamutuk toneladas 3000 resin.

Enternatu iha parte seluk Gil esplika katak durante ne’e, foos ne’ebe governu importa husi rai liur hamutuk toneladas 619.000. No hare husi numeru ne’e bele hateten katak foos ne’ebe importa barak liu kompara ho produtu lokal sira produs ne’ebe agrikultur local sira produs no governu sosa.

Foos toneladas 619.000 ne’e, hanesan foos husi importa iha tinan kotuk no foos ne’e governu sosa hodi aloka ba iha MinisteriO Saude no mos ba intervensaun merkadu nian, dehan Gil.

“Agora ne’e, ami kontinua sosa nafatin produsaun local husi agrikultor sira, foindadauk ne’e, ami sosa tan produsaun foos husi Agrikultor sira iha parte Lorosa’e nian ne’ebe foin halo koileta ba sira nia hare, portatntu kompara ne’e lao nafatin no agora bele dehan lumayan kompara ho tinan kotuk. Foin dadauk foos ne’ebe governu sosa husi Maliana no parte balun husi Lorosa’e too agora iha kuaze 3000 mil ital toneladas ona,” dehan Gil.

Gil mos esplika katak hafoin governu sosa foos husi Agrikultor local, governu halo fali pakotementu ba foos ne’ebe sira sosa depois maka halo distribuisaun ba merkadu.

Nia rekonhese katak durante ne’e, produtu local hanesan foos ne’ebe sira faan iha merkadu povu sira ladun hola. Povu sira barak gosta sosa maka foos ne’ebe importa husi rai liur kompara ho produsaun iha rai laran.

Maske nune’e nia dehan iha barak mos ba sosa foos husi produsaun local nian ne’ebe iha armagem governu nian.(dam)

Jornal Nasional Timor Post
Edisaun, Tersa, 20 de Outubru 2009. Pagina 1

MTCI Fo Treinamentu Tekniku Ba Empresarius Industria Bambuu, Tais No Artesenatus, Gil:Japaun Prontu Hatama produtus Lokal TL ba Mercado Internasional




Dili – Ministru Turismu Komersiu no Industria Gil Alves husu partisipante treinamentu tekniku ba empreza industry ki’ik atu seriu tuir treinamento hodi halo produtu nebe diak hodi nune’e fa’an ba ema Internasional sira.

Gil Alves hateten lia hirak ne’e iha abertura treinamentu refere iha eis Mercado Municipal, Dili, Sigunda (19/10) horseik. Iha Abertura treinamentu nebe prezensa mos Embaixador Japaun iha TL Iwao Kitahara,ministru ne’e hateten katak MTCI konvidas embaixador Japaun tanba akordu ida ho governu Japaun nebe ajuda fa’an produtu local TL nian ba sira nia merkadu. Embaixador Japaun nian, katak Gil, servisu forte atu ita bele hetan merkadu iha Japaun.

Nia informa mos katak treinamentu ne’e mos realize tanba koperasaun Indonesia liu husi departementu industria fo asistensia teknika. Ne’e, tuir Gil Alves, bazeia ba memorandum intendementu nebe uluk halo ho ministeriu industria Indonesia ba asistensia teknika nebe fo mai Timor-Leste.

“Asistensia tekniku mai husi diresaun jeral pequenas industria ninian husi Indonesia mak fo treinu,” nia hateten.Treinador mai husi Indonesia nain walu, mai duni husi areia industria artenastus nian, nune’e sira direitamente fo para tuir desain merkadu internasional.

“Ita hakarak lakohi merkadu nakloke mai ita hadiak duni ita nia kualidade, konserteza kualidade no mos kuantidade nebe importante para tuir neba, hahu ohin komesa onatreinamentu, treinamentu barak liu tan sei ba oin nafatin tanba koperasaun ho ministeriuindustria Indonesia nian ne’e sei iha kuantinuadade ba asistensia tekniku nebe sira fo mai ita,” nia informa.

Treinamentu ne’e sei halao semana ida nia laran, partisipante nebe tuir treinamentu ne’e husi distritu hitu. Sei iha rotativu bebeik para bele kapasita ema ba oin, knohesementu tekniku bele aumenta no sira halo produsaun nebe kualidade par abele hadiak vida.

Enternato Diretor Industria Florentina informa katak rezulatado akordo bilateral entre TL ho Indonesia, iha akordu tolu maka atu halao implementa iha tinan ida ne’e.Husi akordu tolu ne’e, rua maka mak implementa tiha ona, ida maka asistensia tekniku maka agora hetan asesor husi Indonesia.

Diresaun industria iha hanoin katak presiza fo konnhesementu adekuadu ba emprezariu industria sira ba buat nebe sira compete iha merkadu internasional. “Sira iha ona formasaun bazika, maibe produtu ladun iha modelu. Diresaun industria hakarak loke fali akordu ho Indonesia para konhese liu tan iha desain, tanba iha desain mak merkado internasional hare liu,” Florentina hateten.

Tuir nia, MTCI halo tiha ona akordu ho ZETRO, akordu atu simu produtu local husi Timor Leste. Produtu tolu maka tais, human, no au.Ba industria sira seluk, diretor industria ne’e hateten katak labele hare lai tenki liu husi faze ba faze. Treinador ba industria tolu ne’e, tuir nia informa, nain neen maka mai husi Indonesia.

Partisipante husi distrito hitu, Dili, Lautem, Ambeno, Ermera, Manufahi, no Aileu. Durante treinamentu loron hitu nebe realize iha merkadu tuan Dili, treinamentu barak liu mak teoria no pratika, depois iha tim ida ne’e halo availasaun.

Treinamento ne’e tuir diretora ne’e katak sei la remata iha ne’e, sei ba finalize iha Jakarta tuir akordu katak atu fo magang(estajio) ba partisipantes nebe agora dadaun tuir treinamento.

Jornal Nasional Timor Post
Edisaun, Tersa, 20 de Outubru 2009. Pagina 6

Dili International Motor Cross 2009





TL Partisipa Asembléia-Gerál Organizasaun Mundiál Turismo (OMT)Ministru TCI Hetan Fiar Sai Vise-Presidente ba Asembleia-Gerál OMT 2009





Astana-Governu Timor Leste (TL) liu- husi Ministériu Turismo Comérsiu no Indústria partisipa iha Asembléia-Gerál Organizasaun Mundiál Turismo ba dala sanulu- resin-walu (XVII) iha Astana kapitál Kazakstaun husi loron 2-9 de Outubru 2009. Asembléia-gerál ne’e hala’o kada tinan ida daruak.

Partispates ne’ebé mak partisipan hamutuk nasaun 163(Atus-ida-neen-nulu-resin-tolu). Husi delegasaun TL xefia husi Ministru TCI Gil da Costa Alves.
Loron 2-10-2009 delegasuan TL ba dahuluk atende enkotru kona-bá komisaun Asia Pasífiku.

Iha enkotru ne’e delegasaun TL liu husi Diretór Nasional Turismo (DNT-TL) Jose Quintas ne’ebé hola parte hateten, enkotru ne’e foka liu ba nomeasaun kandidaturas ba varias defisiu Asembleía-Gerál nian.

Maske TL foin mak partisipa ba daruak iha Asembleía-Gerál ne’e, maibé TL liu husi Ministru Turismo, Comersiu no Industria Gil da Costa Alves hetan fiar husi nasaun rejiaun Asia-Leste Pasífiku OMT, atu sai hanesan Vise-Presidente ba reziaun Asia-Leste-Pasífiku iha Asembleía Geral OMT 2009.

Reprezentante Asia Leste-Pasífiku OMT iha ONU Xu Jing deklara katak, ne’e hanesan oportunidade diak ida ba nasaun TL hodu promove TL iha forum Internasional.
Iha ekontru ne’e mós nomeia membru ida husi delegasaun Indonezia hodi tuur iha komisaun kredensial.

Reprezentante husi nasaun Malaysia Dr, Wee nomeadu sai hanesan reprezentante reziaun ba konsellu esekutivu Asia-Leste-Pasífiku. TL liu husi nia delegasaun mós fo nia apoiu ba nasaun Xina hodi tuur iha komisaun revizaun ba aplikasaun membru afiliasaun OMT.

DNT-TL mós informa katak, representative OMT Asia-Leste-Pasífiku mós of aprezentasaun no relatoriu aktiviade ba membru OMT husi reziaun Asia-Leste-Pasífiku durante tinan rua nia laran. Relatoriu hakerek katak, halao estudu oinsa nasaun husi Afrika bele atria turistas husi merkadu Asia hodi dezenvolve sira nia industria Turismo, publikasaun kona-bá estudu Mercado empregu turismo iha reziaun Asia-Pasífiku.

Kona-bá mós estudu husi OMT ba turismo reliziaun iha Asia Pasífiku, oinsa nasaun sira iha Asia responde ba krise finanseirus mundial ne’ebé fo impaktu ba industria turismo. Konferensia internasional kona-bá estatistika turismo no mós integrasaun ASEAN no nia impaktu ba Turismo.

Iha enkotru ne’e komisaun Asia-Leste-Pasífiku mós hetan konkordansia ida katak, Asembleía-Gerál tinan 2011 Korea mak sei sai uma nain ba eventu ne’e.
Asembleía ba loron rua (06/10), xefe delegasaun TL Gil da Costa Alves, MInistru TCI ne’ebé sai hanesan Presidente ezersisiu ba Asembleía Geral ne’e, deskuti liu kona-bá membru foun OMT, relatoriu husi Sekretáriu Jerál OMT no mós opiniaun husi membru xefi delegasaun sira husi nasuan ida-idak kona-bá dezenvolvimentu indústria turismo nia kontribúisaun ba ekonómia, kriasaun empregu, mudansa klimatíka no seluk-tan.

Ajenda seluk ne’ebé mak Ministru TCI atende hanesan oportunidade diak hodi hasoru malu ho Ministra Turismo Malaysia hodi koalia kona-bá koperasaun entre nasaun rua ne’e iha future liu-liu kona-bá programa jestaun Homestay (uma Bainaka) no promósaun.

Rezultasau Asembleía-Gerál 2009, mak hamosu draff rezulasaun hirak mak hanesan : hili president no Vise-President ba Asembleía-Gerál 2009, membru foun OMT, Relatóriu konsellu ezekutivu ba Asembleía-Gerál.

Planu ba relatóriu ba rekoperasaun-Turismo sustentavél kona-bá desafius ne’ebé indústria Turismo infrenta. Relatóriu kona-bá implementasaun programas no orsamentu OMT ba tinan 2010-2011.

Atividade komite mundiál kona-bá Turismo étiku, deklarasaun hodi fasilita turista kona-bá sira nia viazen (tourist Travel) no rezulusaun ikus liu maka fo kodekorasaun ba Francisco Frangialli husi Italia nu’udár hanesan eis Sekretáriu-Gerál OMT ne’ebé servisu no fo nia kontribuisaun ba OMT durante tinan rua-nulu nia laran no hetan titulár honoráriu husi OMT. (Media MTCI)

MTCI Kapasita Negosiantes Distritu Oecusse Kona-Ba Kresimentu Ekonomiku

DILI- Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria (MTCI) fo Treinamentu ba Negosiantes sira iha sentru Development Empresarial Oecusse (CDE), ho material Hadia Ita Nia Negosiu (HIN) ba Kresimentu Ekonomiku familia no nasaun iha Futuru.

Tuir Leonel da Cruz nu’udar Xefe Departamentu de Dezenvolvimentu Sektorial, ba media haktuir katak, liu husi seminar ka treinamentu ida ne’e atu kapasita negosiantes kiik sira iha distritu Oecussse durante loron 5 hahu Segunda (5/10) no remata Sesta (09/10).

“ami halao program ida ne’e mai husi MTCO iha diresaun nasional Peskiza no dezenvolvimentu departamentu sektorial, oinsa kapasita negosiantes kiik sira para ita nia ekonomia rai larna ne’e bele buras ka hasae kreimentu ekonomia iha rai laran bele sai buras liu tan. Tamba ita mak sei sai autor ekonomiku,”dehan nia.

Bainhira la iha treinamentu kona-ba kapasitasaun no gestaun ba negosiu kiik sira entaun ekonomia rai laran sei la laos ne’ebe agora MTCI fo treinamentu ida ne’e ba negosiu kiik sira hanesan ema ne’ebe loke kios atu halao sira nia gestor negosio ne’e sai diak liu tan iha future.

“ami fo treinamentu ida ne’e liu husi region deit hanesan region V maka Oecusse, ne’ebe durante halao prekizasaun iha distritu hotu negosiu kiik sira hatene katak, governu la tau matan, entaun agora husi problema ka lamentasaun sira ne’e maka agora komesa tau matan liu husi kapasitasaun ba maluk negosiantes kiik sira iha baze.

Treianamentu ne’e hahu iha Bobonaro no agora iha distritu Oecusse. Depois sei halao tan iha Distritu Baucau no Ainaro.

Material ne’ebe fo iha treinamentu ida ne’e maka “Hadia Ita Nia Negosiu (HIN)” ne’ebe iha pakote ne’e ninia material 6 hanesan Kalkula Kustu, Kontrola Stok, Planeamentu no seluk tan.

Obejtivu espesifuku liu maka atu hasae kapasidade no liu-liu ba sira ne’ebe non-alfabetizasaun para oinsa sira bele halo Pembukuan no programa ida ne’ eatu hasae kapasidade ba negosiantes nian.

Kada distritu sei representa nia ema nain 25 hodi atende treinamentu ida ne’e. no liu husi sira sei hatutan informasaun ne’e ba sira seluk. “Programa ida ne’e iha 2009 nian ami sei focus ba komersial nian nian no ba tinan oin 2010 halai ba programa Turismo nian no ba 2011 ami sei halo fali ba Industria,”informa nia.

Iha fatin hanesan Marcelino Marques Colo nu’udar partisipante negosiantes kiik iha Bairo Palaba suku Costa Sub-Distritu Pante Makasar katak, treinamentun husi CDE Oecusse hamutuk ho Nasional liu husi MTCI diak.

“Sei wainhira ita la tuir treinamentu ida ne’e ita rasik nu’udar Timor oan liu-liu Oecusse oan ita sei falla iha ita nia ekonomia. Tamba ne’e liu husi treinamentu ida ne’e bele ajuda ami atu halao hadia sistema negosiu ho diak liu tan,”tenik Marcelino. (tiber)

Jornal Nasional Timor Post,
Edisaun Sesta-Feira (09/10), Pagina 17

Tinan 2010 MTCI Sei Hadiak Tan Fatin Rekreativu

DILI-Xefe Departamentu Infrastutura no Politika Turismo nian, Carme Joela Pereira hateten katak, iha tinan 2010 sei hadiak tan fatin rekreativu nian iha teritoriu hotu nune’e atu bele fasilita ema sira ne’ebe hakarak halo pikiniki (Rekreasi).

Carmen kasu lia hirak ne’e ba jornalista Timor Post, Kinta (08/10) horseik iha nia knar fatin, Fomento Dili.

Carmen hateten, planu atu hadiak fatin rekreativu hanesan tau uma oan iha area tasi ibun no mos toilet no mos fatin ba mini market hodi nune’e bele fo benefisiu ba ita nia povu sira ne’ebe hela besik fatin hanesan area Praia Behau, Area Branca, no Pantai Kelapa.

Xefe Departamentu ne’e mos konfesa katak, kompania Pelican Paradise iha tinan 2010 sei harii Resort 5 Estrelas iha area Tasi Tolu ne’ebe sei hahu iha tinan oin. Agora dadaun iha Cristo Rei nia okos ne’e komesa harii ona parede, ne’ ehanesan kontinuasaun husi programa 2008 nian.

“Iha jardin Borja da Costa ne’e ita komesa halao renovasaun. Ita mos sei harii One Dollar Beach iha area Ilimanu no iha Atauru hanesan fase kontinuasaun ba Pousada no sei haree mos ba nai manutensaun ba Bee mos,”dehan Carmen.

Nia informa liu tan katak, agora dadaun halo iha areia branca ne’e husi Timor Plaza rasik mak sei halao projetu ne’e.

Kona-ba estimasaun ba Turista ne’ebe mai iha Timor, Carmen informa katak, besik 23.000 turista mak kada tinan mai visita Timor. Hahu husi fulan Janeiru mai too iha fulan Maio nia laran.

“No agora dadaun MTCI kolabora ho imigrasaun Aeroportu atu nune’e bele tau mos sira nia fomulariu ba iha fatin entrada Turista nian nune’e it abele identifika loloos ba turista sira ne’ebe tama iha Timor Leste,”tenik nia.

Nia mos informa katak lei Draff Turismo nia halo pronto tiha ona presiza atu halao tradusaun.
“Agora sei tradus tamba lei sira ne’e iha lian ingles hela. Ne’e duni iha fulan Novembru mai MTCI sei halao Workshop ida sobre ba lei do Turismo,”informa Carmen. (mj2)

Jornal Nasiona Timor Post,
Edisaun, Sesta dia 09 de Outubru de 2009, Pagina 06

Presu Foos Lao Normal, Komunidade Kontente Ho servisu MTCI

DILI- Komunidade capital Dili sente kontente, tamba iha merkadu ka loja foos ho marka MTCI komesa faan ho presu normal ($ 12.00) kada saka 35kg. kompara ho semana hirak liu ba folin foos MTCI aas liu $ 20 too $ 25 dolar kasa saku.

Alexandre de Araujo komunidade Bairo Pite Maria dos Reis iha Hali-Laran, Domingos Magno iha Taibessi haktuir lia hirak ne’e ba jornalista Diariu iha sira ida-idak nia fatin Kuarta (7/10).

Tuir populasaun sira ne’e katak, durante semana hirak nia laran, foos iha fatin hotu iha capital Dili iha loja ka kius hotu mamuk. Ho ida ne’e halo komunidade tomak triste, laos deit komunidade iha capital Dili maibe iha distritu mos infrenta defikuldades refere. Maibe liu loron hirak deit MTCI komesa hamosu regulamentu foin hodi hadia sistema distribuisaun foos.

“Governu rona duni povu nia lian. Durante foos folin karung povu sira halerik ba governu liu-liu Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria. Liu husi media povu sira hatete katak, governu sira la servisu no sira laiha kontrolu ne’ebe mak diak. Maibe liu tiha loron hirak deit foos komesa nakonu fali iha capital Dili ho presu ne’ebe mak normal,”dehan Alexandre de Araujo.

“Hau kontente ba servisu governu ida ne’e nian. Ne’ebe tau matan duni ba povu nia susar. No hau espera situasaun ne’e sei kontinua nafatin ba future,”espera nia.
Maria dos Reis komunidade Taibessi haktuir katak, husi nia parte senti kontente ba foos MTCI tamba komesa fali ho folin ne’ebe bratu no nia distribuisaun lao ho diak tebes.

“Presu foos governu lao normak ami komunidade mos komesa laran kmaan oituan,”dehan nia.

Iha fatin hanesan mos Domingos Magno agradese ba MTCI tamba durante MTCI hapara intervensaun iha Mercado sira tenke han loron ida dala ida deit no dalaruma sasoro deit. Maibe wainhira foos nia presu lao normal sira loron id abele han dalda tolu.

“Hau senti kontente tamba governu rona duni ami povu kiik no kiak nia halerik hodi husu ba governu atu kontrola folin foos ne’ebe mak governu subsidia ba povu. No iha realidade agora kios/ loja hotu foos barak no nia folin normal fila fali,”agradese Domingos. (I-3)

Jornla Nasional Diariu. Kinta 08 de Outubro de 2009
Pagina 05.

UN-WTO General Assembly in Astana

Reconhecimento a capacidade e a potencia turistica de Timor Leste/ Timor-Leste, youngest nation, trusted to chair the UN-WTO General Assembly in Astana, Khazastan---represented by H.E. Minister of TCI