MINISTERIO DO TURISMO DE TIMOR LESTE

Vizita Serbisu Ministru Turizmu, Komérsiu nó Indústria Timor-Leste Dr. GIL DA COSTA ALVES Londres - Lisboa - Cabo Verde - Indonésia






6 – 26 Novembru 2010

Ministru Turismo, Comersiu no Industria Dr. Gil da Costa Alves foin lalais ne’e, hamutuk ho nia delegasaun ne’ebe kompostu husi Diretor Nasional Turismo (DNT) José Quintas, Diretor Comercio Externo Helio Sinantra halao visita ba iha nasaun Inglaterra, Portugal, Cabo-Verde no Indonezia hodi hametina diak liutan koperasaun entre nasaun hirak ne’e iha futuru. Tuir mai rezultadu visita Ministru Turismo Comerciu no Industria Gil da Costa Alves hamutuk ho delegasaun husi Ministeriu TCI rasik.

Visita Iha Inglaterra,
Ministru no Delegasaun Partisipa iha UNWTO

Londres- Ministru Turizmu, Komérsiu nó Indústria Timor-Leste , Gil da Costa Alves, hala´o tiha vizita serbisu bá Inglaterra, Portugal, Cabo Verde nó Indonésia. Iha Londres , Ministru holaparte iha Cimeira ida konabá Organizasaun Mundial Turizmu "UNWTO Ministers Summit", hó tema
“ Hari´i maka´as nó efisiente liu tan Indústria Turizmu nó Viajem “ – modelu governasaun ida nó hala´o negósiu sira bá futuru.”
Vizita hirak ne´e nia objektivu mak atu hametin liu tan koperasaun internasional iha area Turizmu, Komérsiu nó Indústria hó Timor-Leste .

Vizita Ministru TCI Iha Portugal,
Portugal Prontu Simu Estudante Timor-oan Estuda iha Area Hospitalidade no Turismo
Lisboa- Iha Lisboa, Portugal, Ministru, Gil da Costa Alves assina tiha protokolu rua hó entidades governu Portugal konabá koperasaun hó eskola superior hospitalidade nó turizmu (ESHTE) nó mós hó Kâmara Komérsiu Portugal nian (AIP-JRC). Iha oportunidade ne´e nia mós halo enkontru ida hó emprezaru portugues balun ne´ebé sai nudar belin diak hahú husi tempo uluk kedas .

Vizita Ministru TCI Iha Cabo Verde,
Hametin Koperasaun Iha Setor Turismo, Comersiu no Industria

Cabo-Verde-Vizita bá Cabo Verde ne´e atu hametin liu tan relasaun entre nasaun rua husi CPLP nó mós atu konsolida nó haklean liu tan Sistema Governu Timor-Leste nó Cabo Verde. Objektivu sentral hisi missaun ne´e mak atu istuda konabá areas koperasaun iha sektor balun , partikularmente iha área turizmu , indústria nó komérsiu .

Iha vizita ne´e , Dr. Gil da Costa Alves , hateten katak, Timor-Leste sei fasilita Cabo Verde iha nia relasaun komersial hó nasaun sira ASEAN nian. Nó husi fali parte Cabo Verde nian , tuir Secretáriu Estadu Negósiu Estranjeiru , Sr. Jorge Borges , hateten katak Cabo Verde hanoin ona atu estabelese acordo ida hó Timor-Leste iha areas Finansas nó Edukasaun, nune´e mós halo koperasaun atu dezenvolve kominidades lokais sira atu halakon pobreza, ida ne´be Cabo Verde iha ona eisperiensia konabá ne´e. Nune´e mós , Eng. Jorge Borges hateten katak Universidades sira iha Cabo Verde nakloke bá estudantes Timor oan sira hotu.

Iha mós oportunidade ne´e , Ministru Gil simu konvite atu akompanha Ministra Turizmu, Komérsiu no Energia Cabo Verde nian, Dr.ª Fatima Fialho atu halo abertura bá eventu internasional konabá Feira Internasional 14ª edisaun iha Cabe Verde (FIC) ne´ebé hala´o tiha iha 17 to´o 21 Novembru tinan ida ne´e iha cidade da Praia, iha fatin antigu aeroportu , hó moto : " negósiu iha ó nia liman laran ".
Vizita bá “Casa do Cidadão” iha Cabo Verde – Sentru Teknolojia bá Governasaun Elektrónika

Ministru Turizmu , Komérsiu nó Indústria Timor-Leste hó ninia komitiva vizita mós “ Casa do Cidadão” Cabo Verde nian, ne´ebé sai nu´udar sentru governasaun elektronika Cabo Verde nian, hanessan konvite ida mai husi Ministra Fátima Fialho. Ministru Gil, hassoru malu hó Dierektora Ajensia ida ne´e, Dra. Maria de Lourdes Barros, neé bé hó laran luak simu hodi lori membros delegasaun Timor-Leste nian hodi la´o hale´u , "tour" , iha fatin Casa do Cidadão .

Vizita Ministru TCI iha Indonésia,
Koperasaun Iha Area Dezenvolve Sisitema Estatistika Turismo iha TL
Jakarta-Ministru Gil Alves, akompanhadu husi Kordenador Koperasaun Komérsiu Internasional MTCI nian , Mr. Hélio Tavares, hala´o tiha vizita loron rua iha Jakarta hodi assina tiha Akordu konabá Memorandum Entendimentu ida hó Kantor Sentral Estatística Indonésia nian nó partisipa iha inkontru ida ne´bé a´as hó Intituisaun Nasional Planeamentu nó Dezenvolvimentu Indonésia nian. Ministru vizita mós Embaixada Timor-Leste iha Jakarta.


Memorandum ne´e estabelese koperasaun entre BPS nó MTCI atu dezenvolve programa sira konabá sistema estatística iha área turizmu, komérsiu nó indústria nó sei iha durasaun tinan tolu. Nó mós BPS aceita atu simu istudantes Timor Oan sira atu tuir kursu profissional iha Akademia Estatístika Indonésia nian.

Ministru Gil mós hassoru malu hó Ministra Planeamentu Indonésia nian , Dra. Raisins Suzetta, hodi diskute konabá possibilidade apoio tékniku bá MTCI iha area Planeamentu nó Dezenvolvimentu. Ministru Gil, reforsa mós katak, kursu treinamentu iha planeamentu sei bele halo tuir programas sira ne´ebé hala´o tiha ona husi Ministériu Ekonomia nó Dezenvolvimentu Timor-Leste nian hó Instituisaun sira iha Timor-Leste , hodi assina tiha ona akordu koperasaun protokolu hó BAPPENAS.

Tipu treinamentu ne´ebe Timor oan sira sei hetan husi Indonésia, mak sei hanessan liu husi programa treinamentu iha Jakarta,ne´bé inklui treinamentu klassikal ,kursu hó prazu badak nó prazu naruk , ne´ebé sei hala´o hó pelo menus , 20 partisipantes , iha mós kursu sira hanessan refresh nó job training, bá nível departamentu nó direcção sira.

Atu dezenvolve kareiras iha funsaun públika konabá area planeamentu , Indonesia hatan mós atu simu sira ne´ebe hakarak hasai kursu mestradu liu husi sentru treinamentu sira , nó depoiz bele kontinua tan sira nia kursu iha Japaun . (Media MTCI)



Lisboa, 06 de Desembro 2010
Adido do Comércio
Junto de Embaixada RDTL em Lisboa

Komunicada ba Imprensa

Desenvolve no Promove Produto Timor-Leste Liu husi Bazar Diplomatico iha Portugal

Timor-Leste, hanesan Nasaun ida nebe riku teb-tebes ho nia riqueza naturais laos deit minarai, maibe mos iha area seluk-seluk nebe maka iha potencia atu desenvolve no promove hodi bele atrai investimento no mos turistas hodi bele ba investe e no mos ba halo visita turisticas iha Timor-Leste, Nação foun ida iha ASIA nebe maka konhecidu tebes hanesan Europea da Asia.

Marcio Rosa Lay, Adido do Comércio junto de Embaixada RDTL iha Lisboa hare katak cultura no turismo hanesan area-area nebe maka potencias tebes iha Mercado Europea e precisa promove no desenvolve didiak ninia pakote informasaun ida para bele informa ba investidores no turistas iha estrangeiros hodi nune’e bele investe no visita, iha ita nia rai doben Timor-Leste.

Marcio Rosa Lay, Adido do Comércio junto de Embaixada RDTL iha Lisboa halao servisu koordenasaun hamutuk ho Embaixada RDTL iha Lisboa ho responsavel da cultura, organiza e prepara produtos Timor-Leste nian e hodi lori ba apresenta no amostra iha evento annual boot ida iha Lisboa ho naran Bazar Diplomatico ba loron rua, hahu iha lorong 4-5 de Desembro, nebe representa husi Embaixada hotu-hotu nebe maka existe iha Portugal incluindo mos Embaixada Timor-Leste.

Ba tinan 2010 ne’e, bele hateten katak participação Timor-Leste nian maximum teb-tebes tamba hare husi quantidade e no mos qualidade produto Timor-Leste nian nebe maka halo husi Assosiação no organização dos Mulheres Timor-Leste sira nia liman rasik hetan valor ida ke boot tebes se ita halo comparação ho participação Timor-Leste nian iha tinan hirak liu ba (liafuan ida ne’e hato husi Responsavel Cultura iha Embaixada RDTL iha Lisboa.
Produto Timor-Leste nian nebe maka apresenta iha Bazar Diplomatico ida ne’e, konsege dada interese husi visitante sira no hetan antuciasmo tebes husi visitante sira hodi visita iha paviliao Timor-Leste nian hodi hare nomos hola (compras) produtos sira nebe maka Stand Timor-Leste ofereçe iha ocasião ida.

Objectivo husi participação Timor-Leste iha Bazar Diplomatico ida ne’e, hodi desenvolve no promove produto Timor-Leste iha estrangeiro no iha qualquer ocasião. Bazar ne’e nudar meios ida hanesan mos feiras sira seluk nebe maka, Adido do Comércio junto de Embaixada RDTL iha Lisboa usa oportunidade ida ne’e hodi bele promove liu tan produto Timor-Leste.

Hanesan ita hotu hatene katak Timor-Leste nudar pais ida maka bonita tebes ho nia paisagem e no mos rico tebes ho nia cultura e nia ema mos familiar e amigável tebes. Timor-Leste ofereçe oportunidade ba ema hotu atu hola parte iha desenvolvimento economia Timor-Leste, liu husi Investimento ida nebe boot para bele loke campo de servisu maibe husi nia ema ba ita nia joven sira e nune’e mos bele atinji objective plano desenvolvimento nacional nian atu hasae qualidade moris povu Timor-Leste e no mos hamenus kiak iha ita nia rai laran.

Maibe atu realiza ita nia mehi hirak ne’e, Timor-Leste oan sira tenke kria paz e estabilidade.ho nune maka iha futuro ita bele desenvolve ita nia rai ne’e sai diak liu tan.

Marcio Rosa Lay,
Adido do Comércio
Junto de Embaixada RDTL em Lisboa

MTCI Inagura Sede HPL Iha Baucau, “Dezenvolve Produtu Lokal”

Dili - Ministeriu Turizmu Comercio i Industria (MTCI) offisialmente inagura ona Sede ba Grupu Hadomi Produtu Lokal (HPD), iha Suku Boruma partense ba Distritu Baucau Villa.

Objektivu principal husi grupu HPL, kompleta tan Sede ne’ebe hetan ona inagurasaun ne’e motiva liu tan sira nia grupu atu kontribui dezenvolve produtu lokal, nune’e, bele atende nesesidade konsumidor iha rai laran no bele mos kompete ba merkado internasional.

Sede ne’ebe hetan apoiu aleinde husi MTCI, konstruksaun Sede ne’e hetan apoiu massimu husi Centro Dezenvolvimentu Comunitario (CDC) Distritu Baucau, prezidenti board mak Amu Martinho Gusmão.

Grupu HPL nia membru hetan ona apoiu husi organizasaun JAICA hodi ba tuir treinamentu iha Thailandia.

Grupu HPL husu apoiu nafatin ba ba parte hotu inklui governu atu nune’e bele haforsa liu tan inisiativa nebe sira iha nune’e bele desenvolve liu tan grupu HPL ne’e iha futuru.

Grupu HPL, agredese ba suportasaun hirak nebe sira hetan ona to’o sira hari sede nebe hetan inagurasaun.

Xefi Gabineti MTCI Hendrique A.P. Carlos nebe inagura ofisialmente sede HPL ne’e nia husu atu grupu nebe iha hetan apoiu tenki uja ho didiak, hadia kualidade produsaun atu nune’e bele kompete diak liu iha merkaduria.

“ Prodtu nebe imi iha, imi produs tenki iha kualidade atu nune’e bele hetan simpatia husi konsumedor es tantu lokal no internasional,” sublina Xefi Gabeneti MTCI.
Ispektora Jeral Seguransa Alimentar i Ekonomia Florentina Smith iha intervista ba jornalista sira sublina katak nia parte sei fo apoiu diak liu tan ba grupu atu desenvolve a’an diak liu tan.
Florentina Smith hatete, MTCI fo ona apoiu ba grupu hotu nebe ejisti ona no iha komitmentu bo’ot atu apoiu nafatin grupu sira ne’e no grupu foun nebe komunidadade sira hakarak hari’i.

“ Ami sei la taka matan ba grupu nebe deit mak mosu, ami hakarak hare sira seriu iha halao atividade atu nune’e apoiu nebe sira hetan la saugate deit,” nia dehan.

Presidente Board CDC Padre Martinho Gusmao iha oportunidade ne’e hatete, nia espera husi parte governu ho politika nebe iha bele fo apoiu diak liu tan ba grupu HPL no grupu seluk iha Timor laran tomak atu partisipa iha desenvolvementu nasional.

“ Ami nia observasaun timor oan sira iha komitmentu diak maibe presija tebes apoiu husi governu atu desenvolve produtu lokal iha kualidade no kuantidade. Tanba ne’e ami hein katak governu sei tau atensaun diak atu hakbi’it produtur sira,” nia hatete. Media MTCI

MTCI Monta Posto Turismu iha Aerportu Comoro


DILI- Ministeriou TurismuComersiu no Industria (MTCI), monta ona postu turismu (Multimedia On Line) iha Aerportu Nicolau Lobatu Comoro hodi ajuda ema turista estranjerus sira nebe hakarak halao viazen mai Timor Leste hodi hare area turismu iha pais ida ne’e .

Inagurasaun ba postu ne’e halao dereitamentu husi Ministru MTCI Gil Alves akonpanha husi Direktora Jeral MTCI Gorgina Manuela Corte-Real.

Postu turismu ne’e iha informasaun sobre area turismu kuaze iha Timor laran tomak. Turista sira sei fasil liu hatene fatin turismu liu husi postu ne’e wainhira to’o iha aerportu Comoro Dili. Ekipamnetus ne’e mai husi Singapura, prepara husi kompanhia Euanplas. Postu turismu ne’e uja lingua rua (2) Portugues no Ingles.

Hafoin inagura Ministru Gil alves ba jornalista hatete ho ekipamentus ne’e bele fasilita informasaun turismu iha Timor Leste ba turista sira.

Ministru Gil Alves, promete sei aranja tan ekipamentus hanesan atu monta tan iha fatin hirak nebe sei identifika ke turista sira barak liu bele asesu.

“ Turista sira durante ne’e defisil hetan informasaun konaba turismu TL, maibe agora ho ekipamentus ne’e fasil liu atu hetan informasaun. Katak, turista sira sei vizita fatin turismu hotu no ita nia komunidadae sira sei hetan rendimentu balun inklui governu,” Tenik Ministru Gil.

Entertantu Direktur Turismu MTCI Jose Dias Quintas hatete fatin turismu iha TL governu hahu ona halo Mapa no identifika duni fatin turismu barak tebes iha teritoriu. Nune’e governu iha komitmentu atu desenvolve diak liu tan.

“ Iha tinan oin mai ami prepara orsametu diak atu nune’e desenvolve area turismu, li-liu hasae kapasidade rekursu umanus, fo apoiu ba area turismu komunitariu no seluk tan,” dehan nia. Media MTCI

Konsertu God Bless Ahmad Albar: God Bless Timor-Leste





DILI - Komemora loron Proklamasaun da Independénsia Timor-Leste ba dala 35, governu liu husi Ministériu do Turizmu, Komérsiu no Indústria (MTCI) konvida banda múzika ne'ebé koñesidu iha Indonézia ho naran God Bless. Banda múzika ne'ebé ho nia vokalista Ahmad Albar durante oras rua nia laran konsege harame sidade Dili ho nia kantiga ne'ebé Formoso Rumah Kita.

Antes de konsertu hahú, Komisaun organizadora ba eventu ida ne’e, António de Araújo iha nia intervensaun agradese ba banda God Bless ne'ebé mak simu konvite husi Timor-Leste hodi mai halibur Timor-oan iha loron espesiál ida ne’e.

“Obrigada barak ba entidade hotu ne'ebé mak suporte ona konsertu ida ne’e, PNTL, Polisia Imigrasaun, Alfándega ministériu relevante no liu-liu ba banda God Bless ne'ebé mak ho laran kmaan simu ita nia konvite hodi mai toka iha Timor,” dehan António.

Iha fatin hanesan mós, Presidente da Repúblika DR. José Ramos Horta hateten, nia sinte orgullu ba loron ida ne’e, tanba Timor-oan hotu bele partisipa konsertu ida ne’e ho dame.

“Loron ida ne’e hanesan loron espesiál ba ita hanesan Timor-oan tanba iha loron ida ne’e no fatin ida ne’e iha 35 liu ba ita proklama ita nia independénsia. Ohin ita halibur hamutuk fali iha fatin ida ne’e ho dame no unidade nia laran hamutuk ho banda ida ne’e (God Bless),”dehan PR.

Nia mós hato'o parabéns ba komisaun organizadora ne'ebé mak ho servisu makas bele organiza eventuál ida ne’e ho di'ak no nakonu ho susesu.

Konsertu ne'ebé mak hala'o durante oras haat nia laran ne’e alende aprezenta banda God Bless aprezenta mós banda lokál Ratos de Pova.

Banda God Bless konsege doko sidade Dili ho nia kantiga antigu ne'ebé koñesidu hanesan Rumah Kita, Bis Kota, Panggung Sandiwara no seluk tan.

Bainhira hato'o kantiga Rumah Kita, vokalista Ahmad Albar hato'o múzika refraun no lian Tetun “Di'ak Liu iha ne’e, Ita nia Uma Rasik,” ho kantiga ida ne’e sai hanesan surpreza ida ba timor-oan ne'ebé mak partisipa tanba maski vokalista ida ne’e hato'o kantiga ho lian tetun ne'ebé mak ladún moos maibé iha sentidu ba Timor-oan.

Alende kanta ho lian Tetun vokalista ne’e mós hato'o parabéns ba Timor Leste ne'ebé mak komemora loron proklamasaun da independénsia ba dala 35.

“Parabéns ba Timor-oan hotu ne'ebé mak ohin loron proklama imi nia independénsia.
Ami kontente tanba bele hetan oportunidade hodi mai toka iha Timor-Leste iha loron espesiál ida ne’e, ne’e hanesan dala uluk ami mai Timor-Leste” dehan Ahmad Albar.
Maski iha failansu tékniku, maibé banda ne'ebé mak harii iha tinan 1973 ne’e la lakon esperansa atu kontinua anima juventude rihun ba rihun ne'ebé mak iha antusiasmu makas hodi asiste konsertu banda ida ne’e.

Ahmad Albar mós haktuir ba povu Timor tomak liu husi konsertu ida ne’e katak nia kontente iha Timor-Leste.

“Ha'u kontente iha ne’e, obrigadu barak,”dehan Ahmad. Partisipa iha konsertu ida ne’e, Presidente da Repúblika, Primeiru Ministru hamutuk ho membru do governu hotu, membru Parlamentu Nasionál Komandante Jerál da PNTL no komunidade kapitál Dili. Konsertu ida ne’e mós hetan seguransa másima husi PNTL no Bombeiros.

KONFERENSIA DA IMPRENSA
"GOD BLESS TIMOR LESTE"

Antes ne’e, banda God Bless iha Sábadu (28/11) hala'o konferénsia da imprensa iha sala konferénsia Ministériu Turizmu, Komérsiu no Indústria, Fomentu Mandarín, Dili.
Iha konferénsia ida ne’e Ministru Turizmu, Komérsiu no Indústria Gil da Costa Alves hateten, konsertu ida ne’e hanesan presente ida ba Timor oan sira hotu iha loron istóriku ida ne’e.

“Parabéns ba Timor-oan hotu, MTCI konvida banda antigu ida ne’e, God Bless ne'ebé mak koñesidu iha tinan 80-an no to'o ohin loron sei koñesidu nafatin liu-liu iha Azia. Ohin sira mai toka iha Timor-Leste no ne’e sai hanesan presente ida ba povu Timor tomak,”dehan Ministru Gil.

Alende mós Vokalista God Bless sinte kontente tanba konsertu ida ne’e hanesan primeiru konsertu God Bless nian iha Timor-Leste.

“Ha'u reprezenta grupu banda God Bless kontente tanba bele hetan oportunidade hodi mai toka iha loron proklamasaun da independénsia Timor-Leste nian. Ne’e hanesan konsertu primeiru God Bless nian iha Timor-Leste no espera ba oin God Bless bele kontinua hala'o konsertu iha Timor-Leste,” dehan nia.

Ahmad dehan, konsertu ida ne’e hanesan surpreza ida ba banda ida ne’e tanba, bainhira Timor-Leste sei integra ho nasaun Indonézia no sai hanesan provínsia ba dala 27 Indonézia nian, grupu banda ida ne’e nunka mai vizita Timor-Leste maski provínsia hotu sira vizita ona.

“Ami surpreza tanba bainhira Timor-Leste sei integra ho Indonézia ami nunka hetan oportunidade atu mai vizita illa ida ne’e, maibé ami mai bainhira Timor ukun aan ona,” tenik nia.

Nia mós hatutan Timor Leste hanesan nasaun datoluk ne'ebé mak ami hala'o konsertu ba, liu-liu iha Azia. Banda ida ne’e dezde inisia 1973 konsege produsaun ona album hamutuk 6. Múzika ne'ebé mak sei aprezenta hanesan Hitam, Kehidupan, Rumah Kita, Panggung Sandiwara no múzika ida ho lian Portugés Boa Sorte.

Iha okaziaun ne’e mós Ahmad Albar ne'ebé mak reprezenta banda God Bless hato'o lia menon ba povu Timor Leste “God Bless Timor Leste”. (Média MTCI)

MTCI Realiza Treinamentu Tekniku Verifikasaun Bomba Kombustivel


Dili - Ministeriu Turizmu Comercio i Industria (MTCI) liu husi Inspeksaun Geral Alimentar i Ekonomika realiza treinamentu kona ba tekniku verifikasaun Bomba Kombustivel ba nia funsionario hamutuk 15, durante loron tolu iha Salaun Conferensia eis Merkado Lama, Dili.

Treinador ba treinamentu tekniku ne’e, MTCI konvida reprejentante tekniku nain rua husi Dinas Perindustrian dan Perdagangan Propinsi Nusa Tenggara Timur (NTT)-Indonesia.

Objetivu treinamentu ne’e atu hasae kapasidade funsionariu sira nian atu nune’e bele kontrola bomba kombustivel iha Timor laran tomak, nune’e bele defende direitu konsumidores.

Diretora Geral MTCI, Manuela Corte Real iha nia diskursu badak wainhira offisialmente loke treinamentu ne’e, Segunda (15/11), iha salaun konferensia eis Merkado Lama, Dili, husu ba partisipante hotu atu aproveita didiak treinamentu ne’e.

Diretora Geral iha okajiaun rekoinese iha Timor Leste minimu koinesimentu kona ba kontrolu bomba kombustivel. Tamba ne’e, Diretora Geral afirma, partisipante sira tenki seriu akompania no labele lakon le’et deit oportunidade ne’e.

“Se ita bo’ot sira la aproveita ho didiak ita bo’ot sira mak lakon. Tamba treinamentu ne’ebe Governu fasilita ne’e diak ba imi nia futuru hanesan privado no ba instituisaun, se lae, sei difikulta imi nia servisu no afeta ba publiku,” sublinha Diretora Geral iha okajiaun ne’e.

Diretora Geral hatutan tan katak, partisipante sira tenki aktivu. Katak labele moe atu husu saida deit mak la hatene, atu nune’e, nia salienta, bele ajuda diak liu tan servisu iha kampo.
“Ita bo’ot sira labele moe,” hatutan Diretora Geral.

Entertantu iha oportunidade, reprejentante treinador husi NTT, Tri Daryono, sublinha, nia parte haksolok tebes ba kooperasaun ne’ebe iha entre Indonesia ho Timor Leste, tamba ne’e nia lori nasaun Indonesia nia naran fo obrigado wain ba komitmentu ne’ebe Timor Leste iha.

“Obrigado barak tamba ita bele realiza treinamentu ne’e tamba bele hametin liu tan kooperasaun entre nasaun rua,” sublinha Tri Daryono.
Tri Daryono hatutan, nia espera kooperasaun ne’ebe iha ba futuru sai diak liu tan. Media MTCI

Timor Leste - Vietnam Kooperasaun Di’ak Iha Area Komerçio no Industria


Governu Timor Leste liu husi Ministeriu Turizmu Comercio no Industria (MTCI) iha kooperasaun di’ak iha area komerçio no industria ho nasaun Republika Sosialista Vietnam.

Ho relasaun diak ne’ebe iha, delegasaun kompostu husi ema hamutuk sanulu resin ida reprejenta Governu Vietnam ho seitor privado hala’o vizita mai Timor Leste, Kuarta (03/11/2010) hodi hasoru malu no koalia kona ba futuru komercio no industria nasaun rua nian ho Ministru Turizmu Comercio no Industria, Gil da Costa Alves no autoridade Camara Comercio Industria Timor Leste (CCI-TL).

Durante sorumutu, iha intervista ho Jornalista sira iha salaun konferensia eis Merkado Lama Dili, Kinta (04/11/2010), Xefi delegasaun husi Vietnam, Dao Ngoc Chuong hateten, sira prontu atu apoiu Timor Leste iha area komercio no industria no kontenti tebes tamba odamatan Timor Leste nakloke ba sira atu mai halao investimentu.
Diretur Geral Asia Pacific Market Department ne’e hateten, sira husi Vietnam hakarak halao investimentu iha Timor Leste liliu iha area agrikultura, rekursu naturais no area komercio no industria seluk.

Delegasaun sira hasoru malu ho reprejentante CCI-TL hodi koalia ho seitor privado sira atu oin sa bele iha involvimentu diak iha dezenvolvimentu komercio no industria entre Timor Leste no Republika Sosialista Vietnam.

Entertantu Diretur Nasional Dirasaun Nasional Comercio Eksterno (DNCE), Helio Sinatra Tavares iha nia intervensaun ba Jornalista sira esklarese katak, nia parte iha komitmentu bo’ot hametin kooperasaun diak ho Vietnam iha area komercio no industria.
Helio Sinatra Tavares informa, vizita delegasaun husi Vietnam iha Timor Leste mos koalia kona ba akordu ne’ebe Timor Leste halao ho Vietnam iha area komercio liliu oin sa mak nasaun rua ne’e bele sosa no fa’an sasan ka produtu ba malu atu nune’e bele hasae ekonomia nasaun rua nian.

Vietnam hanesan nasaun ida ne’ebe ninia ekonomia haksoit sae lalais deit hafoin funu.
Vietnam mos koinesidu hanesan nasaun ne’ebe produsaun fo’os barak liu iha mundu, no nasaun barak mak ba sosa fo’os iha nasaun ne’e inklui Timor Leste. Media MTCI

“Emprezariu Labele Hanehan Povu ho Manipula Folin Sasan Bazikas”


Ministru Turizmu Comercio i Industria (MTCI), Gil da Costa Alves husu ba emprejariu tomak iha rai laran atu labele hanehan povu ho manipula folin sasan bazikas iha merkado.

Ministru Gil Alves hateten, emprejariu sira tenki halao aktividade negosiu ho justu, atu nune’e bele fo diak liu kontribuisaun ba dezenvolvimentu Timor Leste.

Ministru Gil Alves hatutan, atu dezenvolve ekonomia Timor Leste ba oin, emprezariu sira mos hanesan autor ne’ebe importante tebes. Maibe presiza tebes emprejariu sira tenki halao knar tuir regulamentu Governo nian ne’ebe ho papel fundamental ke forte iha aktividade negosiu.

“Atu fa’an sasan bazikas ba konsumidores sira iha Timor Leste Governo presiza emprezariu sira ne’ebe hakarak servisu ho justu atu nune’e la bele hanehan konsumidores sira,” sublinha Ministru Gil Alves wainhira offisialmente loke serimonia ho tema “Haforsa Sektor Privadu ba Dezenvolvementu Ekonomia Timor Leste” ne’ebe hala’o iha Aula Dili Conference Center (Eis Merkado Lama, Dili), Tersa (19/10).

Ministru Gil Alves iha okajiaun hateten, MTCI liu husi Inspeksaun Geral Seguransa Alimentar i Ekonomia, sei kontinua nafatin halao kontrola ba aktividades komersiais atu emprejariu sira halao kna’ar labele hamate konsumidores.

Tuir lei, Ministru Gil Alves afirma, Governu sei la tolera emprejarius sira ne’ebe malandru, la iha lisensiamentu de negosiu no fa’an sasan ne’ebe liu ona prazu.

Regulamentu ne’ebe Governu iha, Ministru Gil Alves afirma, laos atu hanehan ou hamate emprezariu sira maibe oinsa emprezariu sira tau folin ne’ebe tuir standar, tamba Governu ho hanoin servi no defende konsumedores. Media MTCI

“Hasae Valor Exportasaun Kafe Liu Husi Penetrasaun Merkado Internasional”


Ministeriu Turizmu Comercio i Industria (MTCI), liu husi Dirasaun Nacional Comercio Externo (DNCE) realiza seminariu ho tema “hasae valor exportasaun Kafe liu husi penetrasaun Merkado Internasional”.

Seminario ne’ebe realiza iha salaun konferensia eis Merkado Lama-Dili, Sexta (15/10) ne’e, loke offisial husi Inspektora Geral Seguransa Alimentar, Florentina Smith.
Florentina Smith iha nia intervensaun sublinha, MTCI no Ministeriu Agrikultura i Peskas (MAP) iha papel no responsabilidade bo’ot atu hasae kualidade no kuantidade Kafe. Nune’e, Florentina Smith hateten, liu husi seminario ne’ebe ho objekticu hamosu ideia foun atu hadiak liu tan politika dezenvolvimentu Kafe Timor ne’e, buka oin sa atu habelar Kafe Timor ba merkado internasional.

Entertantu Responsavel Dirasaun Nasional Comercio Externo (DNCE), Heliu Sinatra Tavares, nu’udar mos orador ba seminario ne’e, iha nia intervensaun hateten, presiza hadia produsaun Kafe iha Timor Leste atu nune’e bele atende komsumidores iha mundu, tamba tuir nia kuaze ema iha mundu oras ne’e gosta hemu Kafe.

“Purijemplu ema ne’ebe uluk hemu Cha, agora muda ba hemu Kafe. Tamba ne’e volume ema hemu Kafe agora aumenta a’as iha mundu,” hateten Heliu Sinatra Tavares.

Heliu Sinatra Tavares haktuir, wainhira nia rasik ho reprejentante husi Ministeriu Agrikultura i Peskas ba partisipa konferensia internasional Kafe iha Londres foin lalais ne’e, ne’ebe partisipa husi nasaun kuaze atus ida, no nasaun barak hakarak apoiu dezenvolve Kafe Timor, tamba ne’e nia sublinha presiza hasae produktividade Kafe no garante kualidade atu nune’e bele manan diak presu iha merkado.

Partisipa iha seminario ne’e, estudante Universidade Nasional Timor Leste (UNTL), Universidade da Paz (UNPAZ) no reprejentante estudante husi Universidade seluk, reprejentante seitor privado, Diretur Nasional Industrial no Agrobisnis, Ministeriu Agrikultura i Peskas (MAP), Fernando Egidio Amaral, Diretur DNPD, Antonio Ximenes, Diretur Nacional Finansas MTCI, Antonio de Araujo Soares, Diretur Nacional Lisensa Negocio, Fernando HI no partisipantes seluk. Media MTCI

MTCI Sei Loke ‘Jardim Zoológico Iha TL


Dili - Ministeriu Turizmu Comercio i Industria (MTCI) tuir planu sei loke Jardim Zoológico iha Timor Leste, nune’e bele proteze animal no meiu ambiente.
Ministru Turizmu Comercio i Industria, Gil da Costa Alves informa, nia rasik ho ekipa tekniku, Kinta (14/10/10), ba aponta ona ideia ne’e ho Prezidenti Republika (PR), José Manuel Ramos Horta, no Xefi Estadu rasik konsidera inisiativa ne’ebe iha ne’e nesesariu.
Tuir planu, Ministru Gil Alves hateten, Jardim Zoológico ne’e sei loke ida iha Maubara no ida iha kosta sul.
Ministru Gil Alves haktuir katak, oras ne’e dadauk nia parte hahu’u ona halo estudus no kontaktus ho tekniku sira, suporta internasional. No posivelmente iha tinan 2012 ba oin bele ona hahu’u projetu ne’e.
“Ita hahu’u agora ho baze ida para iha 2013 hanesan ne’e ita bele iha ona implementasaun,” hatutan Ministru Gil Alves ba Jornalista sira.
Ministru Gil Alves hateten, geralmente Timor Leste hanesan nasaun ida independente tenki iha mos fasilidade sira hanesan ne’e atu bele tama mos iha nivel ida ke bele fo rekeresaun ba povu, aumezmu tempu proteze meiu ambiente no fo meius de koinesimentu ba populasaun atu hatene sobre rikeza iha mundu ninian, hanesan animal no ai-horis sira. Media MTCI

Timor Leste Partisipa Konferensia Internasional Turizmu Iha Malaysia


Ministru Turizmu Comercio i Industria (MTCI), Gil da Costa Alves ho Diretur Nasional Turizmu Timor Leste, José Dias Quintas, iha loron 04-06 Otubru 2010, reprejenta Timor Leste nia naran ba partisipa konferensia Internasional Turizmu nian iha sidade Kinabalu, Sabah-Malaysia.

Objektivu husi konferensia internasional ne’ebe partisipa husi nasaun hamutuk 90 ne’e, atu oin sa bele buka hatene no kuinese industria turizmu iha nasaun ida-idak no bele dezenvolve diak liu. Konferensia ne’e mos foka ba dezenvolvimentu inovasaun produtu no estratejia merkado turizmu nian, atu bele garante seitor publiku no seitor privado ba aproveita no hasae liu tan potensia turizmu..

Konferensia internasional turizmu ne’e mos atu analiza estratejia ne’ebe objektivu no organizasaun ne’ebe susesu tiha ona iha negosiu iha area turizmu nian.
Materia prinsipal ne’ebe diskute iha konferensia ne’e mak hanesan, Mega Tren no Inovasaun (Mega Tendências e Inovações). Mosu opinioens husi espesialista sira kona ba pontu de vista tendensias ba turizmu no kompriende fator-fator susessu ba produtu turizmu inovasaun.

Konferensia internasional turismu ne’e lori lider mundial ne’ebe famozu deit kona ba turizmu nian, decisores politikus altu nivel sira, espesialista no autor sira husi seitor publiku no privado, hodi fahe esperiensia ba malu, koloka ideias ne’ebe folin tebes, no fo mos orientasoens ba malu kona ba oin sa dezenvolve turizmu iha futuru.

Iha viagen Ministru Gil da Costa Alves no Diretur Turismu, José Dias Quintas ne’e, hala’o mos sorumutu bilateral ho Ministru Turizmu Malaysia nian, Sri Dato Dr Ng Yen Yen. Agenda principal iha sorumutu ne’e foka liu ba dezenvolvimentu Rekursu Humanus, Asistensia Teknika no Investimentu rai liur iha seitor Turizmu.

Iha sorumutu ne’e, Ministru Turizmu Malaysia nian rekomenda ba Ministru Turizmu Gil da Costa Alves atu halo konfirmasaun ho Primentu Ministru Timor Leste atu haruka karta offisial ba sira nia Primeiru Ministru liu husi linha diplomata atu fasilita Timor Leste iha area dezenvolvimentu Rekursu Humanus, Ajudus Teknikus no husu Air Asia hala’o rute foun entre Kuala Lumpur-Dili iha futuru.

Ministru Turismu Comercio i Industria, Gil da Costa Alves mos hasoru malu ho Secretário Geral da Organização das Nações Unidas Mundial do Turismo (UNWTO), Mr Taleb Rafai, iha Malaysia.
Iha sorumutu ne’e, Mr Taleb Rifai promete iha tinan oin mai UNWTO prontu fo tulun Timor Leste atu organiza konferensia internasional kona ba dezenvolvimetu turizmu. Media MTCI

Governu Kontinua Sosa Produtu Lokal, Presiza Kualidade No Kuantidade


DILI – Governu liu husi Ministeriu Turizmu Comercio no Industria (MTCI) kontinua sosa nafatin produtu lokal ne’ebe mak agrikultor sira produz, maibe presiza agrikultor tomak garante kualidade no kuantidade produsaun.

Ba tinan ida ne’e (2010), produtu local ne’ebe mak sosa husi MTCI, barak liu husi Distritu 7 mak hanesan, Maliana, Viqueque, Suai, Lospalos, Baucau, Manufahi no Ainaro, distritu seluk seidauk.

Produtu ne’ebe tama makas husi distritu hirak ne’e mak hanesan, Hare no Batar hamutuk 2000 toneladas iha armagen Governu, no MTCI halo ona kooperasaun ho Ministeriu Edukasaun no Ministeriu Saude atu distribui produtu hirak iha tuir pedidu ne’ebe iha.

Inspektora Geral Alimentar e Ekonomio (IAE) Florentina Smith hateten liu husi konferensia ba imprensa, Sexta (08/10), iha salaun konferensia MTCI, kooperasaun ne’ebe MTCI halo ho ME ba merenda eskolar, maibe depende ba ME nia pedidu karik hakarak foremungu ka produtu seluk MTCI atende.

MTCI mos halo Kooperasaun ho Ministeriu Saude (MS) atu haré akordu iha tinan kotuk, para haré transformasaun aihan batar ba nutrisaun sei transforma ba batar ut. Kada fulan tolu sei fo 200 tonelada batar para atu hare oinsa MS halo kooperasaun ho Timor Global para halo prosesamentu batar ba batar ut ne’ebe ho kualidade as liu para fornese ba inan isin rua no labarik kiik ne’ebe falta nutrisaun. I nune’e mos halo kooperasaun ho MSS para halo distribuisaun apoio ba desastre naturais no tempu emergensia.

Nia haktuir, prosesu pagamentu ba kompania ida-idak tuir kuantidade no kualidade ne’ebe mak halo kontratu asina iha Inspesaun Alimentar Ekonomia. Tinan 2010 nafatin fo opurtunidade ba fornesedor sira atu hatama sira nia produtu local para husi minsteriu liliu gabineti ne’e sosa.

Produtu ne’ebe mak agora dadaun sira hatama mak hanesan batar, hare, foremungu, forekeli, koto no forerai. Aktividade kompras halao husi kompania 36 ne’ebe mak registadu atu halao aktividade kompras kona ba produtu lokal. Prosesu kompras balun hatama ona no balun seidauk. Fungsionario sira pronto simu produtu ne’ebe hatama husi fornesedor mai iha armagen governu nian.

IAE hatutan, prosesu sosa produtu lokal lao diak. Iha fulan Outobru tó Desembru sei fo nafatin oportunidade ba fornesedor sira atu hatama produtu mai iha governu. Aktividade ida ne’e, oras ne’e dadaun halo hela monitorizasaun, akompaniamentu no inspesaun makas kuando bainhira produtu ne’ebe tama mai kualidade ladiak no kuantidade la to governu la simu.

Nia dehan, agrikultor barak mak kestiona kona ba sira nia produtu local ne’ebe mak produs ona maibe husi parte MTCI nian la ba sosa. Ne’ebe ida ne’emak sempre sai preokupasaun ba povu agrikultor sira,” tenik Florentina Smit. Media MTCI

MTCI Realiza Feira Lokraik Kristu Rey, Promove Turizmu TL


Dili - Ministeriu Turismu, Comersio i Industria (MTCI) realiza tiona feira ho hanaran, Feira Lokraik Kristu Rey, ho objektivu atu promove liu tan Turizmu iha rai doben Timor Leste (TL). Nune’e bele atrai
Feira Lokraik Kristu Rey halao iha parte Kristu Rey, kada semana dala ida iha loron Kuarta, lokraik tuku 5 to’o tuku 10 kalan.
Feira refere sei halao to’o loron 15, fulan Dezembru tinan ne’e.
“Objetivu husi Feira lokraik ida ne’e atu ajuda seitor privadu hodi atrai turista. Para seitor privadu dezenvolve sira nia a’an,” hateten Xefi Promosaun Turizmu MTCI, Aquilino Santos Caeiro, wainhira organiza Feira lokraik iha áreia branka Kristu Rey.
Aquilino Santos Caeiro esplika katak, iha feira lokraik ne’e mós atu haree kreatifitas kualidade de produtu lokal, oinsa dezenvolve produtu lokal, para sai diak.
Aquilino Santos mós informa katak, aktividade feira lokraik ne’e la’os deit iha tinan 2010 ne’e, maibé sei hala’o mós iha tinan 2011 oin mai.
“Situasaun klimatika agora, tamba ne’e iha udan boot ami bele kansela ba fali loron seluk”, nia komenta.
Feira lokraik ne’e loke iha areia branka tuir Aquilino, fatin ne’ebé kuiñesidu no hanesan mós fatin turizmu.
“Tamba ne’e atu promove fatin ida ne’e, ho aktividade hanesan ne’e, ho ida ne’e ema bele mai ho familia, no ita mós promove fatin ida ne’e sai dezenvolve liu tan”, dehan Xefi Promosaun Turismu ne’e.
Iha feira lokraik ne’e partisipa husi Distritu Dili no Sub-distritu Maubara Distritu Liquica. Iha Feira ne’e iha grupu 42, husi Estrangeiru grupu 10, grupu 32 husi Timor Leste rasik. Iha feira ne’e mós kada grupu ba rezistu iha MTCI U$ 50.
Iha fatin hanesan Xefi Kunziña Ventura Hotel Cesal da Costa haforsa tan katak, feira lokraik, tamba bele fó libertimentu ba komunidade Distritu Dili no mós ba komunidade Distritu seluk ne’ebé mak mai partisipa.
“Triste oituan, tamba tempu ne’ebé oras ne’e halo, iha tempu udan”, dehan Xefi kuziña ne’e.
Feira lokraik iha areia branka, tuir Cesal da Costa, areia branka kristu rei fatin foun ida ne’ebé ema hotu-hotu gosta atu halibur an.
“Ne’ebé fatin ne’e ha’u senti pas atu loke Feira. Parese iha loron seluk ita bele halo iha fatin seluk ruma, maibé ita haree katak dezenvolvimentu ita nia rai konaba turismu iha tasi ibun oras ne’e dadauk seidauk hala’o didiak”, nia sublinha.
Hernany Teixeira Lopés hanesan Tuste of Timor husi Darwin hateten katak, feira lokraik mós oinsa nasaun TL hodi atrai turista sira.
“Feira lokraik ne’e kapas no bonitu los. Ha’u mai husi Darwin imi nia iha ne’e kapa’as, mós los, furak teb-tebes”, nia koalia.
Tuir Hernany Teixeira Lopés, feira ne’e bele halo povu TL kma’an, labele halo Timor oan sira tur iha sira nia uma bebeik, maibé agora to’o ona tempu Timor oan bele dezenvolve kultura rasik.
“Ho feira lokraik ne’e ema turista mós bele mai haree kultura Timor nian ne’e, porque ema husi rai lir fila karik tenki lori sasan Timor nian balun hodi promove”, nia komenta.
Tamba ne’e nia garantia katak, iha feira ne’e seguransa sei diak, tamba fatin kristu rei hanesan fatin ida ne’ebé mak sagradu.
Elsa G. De Araujo hanesan fa’an sasan kultura hateten iha feira ne’e hateten katak, agradase ho feira lokraik ida ne’e, tamba ema barak mak vizita. Media MTCI

MTCI-MS Hala’o Treinamentu Kona-ba Masin Iodu


DILI – Diresaun Nacional Industria, Ministeriu Turizmu Comercio no Industria (DNI-MTCI), servisu hamutuk ho Ministeriu Saúde (MS) hala’o treinamentu loron rua kona-ba prosesa masin Iodu ba treinadores 20 husi Distritu 7.
Xefí Departementu Industria, Metalogica, Makina, Quimica, Elektronica e Variedades (IMMQEV), Diresaun Nacional Industria MTCI, Antonio da Costa, Kuarta (22/09) hatete treinamentu ida ne’e ho objectivu atu fó kapasita treinadores para bele hala’o planu no fó treinu fila-fali ba grupu sira ne’ebé durante ne’e produs masin tradisional ho meus utiliza masin iodu.
“Partisipantes ne’ebé tiur treinamentu ida ne’e, mai hosi Distritu Baucau, Liquiça, Maliana, Oe-Cusse, Suai, Dili no Manatuto. Inklui mós funsionariu hosi DNI no Ministeriu Saúde. Aktividade ida ne’e hetan suporta orsamentu hosi UNICEF,” Antonio hatete.
Tuir Antonio, depois de treinamentu ida ne’e, partisipantes sira bele fila-fali ba sira nia distritu para halo planu no habelar liu tan informasaun kona-ba utiliza masin ho iodu ba komuidade. “Tamba, masin ho iodu importante liu ba ema, animal no aihan sira seluk,” nia esplika.
Antonio mós espera katak wainhira partisipantes sira to’o fila-fali iha ida-idak nia distritu, sira bele hal’ao sira nia programa para hatutan tan treinamentu ba grupus sira ne’ebé durante ne’e produs masin iha nivel distritu. Media MTCI

MTCI Fo Hikas k’nar mercado ba sector privado, Outubru MTCI hamenus Intervensaun


Dili – Ministeriu Turismo Comercio i Industria (MTCI), fo hikas k’nar mercado ba empresas importadores hanesan Star King, Tropical, Timor Food, Nabilan Food no Juxibel atu importa foos.

Iha fulan Outubru 2010 MTCI sei hamenus intervensaun foos iha merkado hahu’u husi postu de vensa iha Dili, tamba fo hikas ona k’nar ba empresarios sira hodi nune’e MTCI sei hare deit ba assuntos emergencia no sei atende deit iha fatin nebe’e deficil acesso ba mercado ( areas remotas ou rurais)

Depois de encontro nebe’e realiza ho empresarios importadores sira iha fulan Agusto, iha comitmento katak sira sei assume fali responsabilidade hanesan importadores fo’os hodi atende hikas necessidade mercado. Empresa Timor Food importa ona foos 7.000 toneladas no Empresa Tropical importa mos 2.500 toneladas. No informação ohin simu katak iha fulan Outubro sei iha importação foos ho 7.000 toneladas husi empresarios sira.

Ho comitmento nebe’e hatudu husi emprezariu sira, sei ajuda sirculação fo’os iha mercado e otomaticamente folin fos sei tu’un tamba iha ona competição.

Nune’e MTCI, sei sai deit hanesan stock segurança nacional ba assuntos emerjensia no atende no responde ba pedido husi Ministeriu Solidaridade Sosial no Ministeriu Edukasaun ho importação nebe'e sei realiza iha fulan Outubro liu husi 68 empresas ho total 30.000 toneladas,” hateten Direktora Geral MTCI, Manuela Corte-Real.

Diretora Geral esklarese katak, horas ne’e daudaun MTCI halo avaliação ba sistema de distribuição nebe’e lao depois de hetan hanoin no criticas husi publico. Nune’e MTCI bele responde diak liu tan tuir politica governo nian hodi halakon manipulação nebe’e horas ne’e sai preucupação ita hotu nian.

Kona-ba intervensaun MTCI ba area hirak ne’ebé determina iha Timor laran tomak, Gestor MTCI, Osorio Correia haktuir katak, durante ne’e laiha problema. Tamba pontu de vensa hot-hotu hetan fos husi MTCI kada fulan dala rua, maibe realidade iha terenu komonidade balun la hetan assesu ba fos, no folin iha merkado sai preokupasaun ba ita tomak nian. Tamba ne’e, Gestor MTCI husu ba postu de vensa sira nebe’e hetan fiar husi MTCI hodi atende mercado no labele halimar ho folin fo’os nebe’e fo impacto makas ba maluk sira nebe’e k’bit lato’o hodi sosa foos.

“Durante ne’e sistema desentralizasaun atendimentu ami halao diak ona. Ami mós identifika pontu de venda iha distritu ida-ida hodi tula fos ba maske sei iha limitasaun transporte, maibe konsege tenta oin sa fos bele to’o iha postu de venda iha distritus no sub-distritu sira, no hili fatin ne’ebé mak estratejiku duni atu fasilita komunidade ba hola fos,” Osorio hatete.

Maibé, tan sa fos folin MTCI sa’e nafatin? “Ita nia maluk sira ne’ebé mak MTCI fiar tiha ona sai hanesan pontu da venda, balun la respeita ona kontratu ne’ebé mak sira halo ho MTCI, katak sira la halo tuir kriteria ne’ebe determina ona. Tamba iha pontu de venda balun depoiz de foti fos husi armagen governu la lori lo’os ba fatin ne’ebe mak lolo’os sira tenki fa’an ba.

Iha parte seluk mos tuir informasaun ne’ebe MTCI iha katak, iha negosiante balun ne’ebe devia ba sosa fos iha pontu de venda saka ida to’o rua deit, maibe fahe osan ba nia maluk sira ba sosa fos iha pontu de venda ho presu $9 ba tau hamutuk fali iha fatin ida hodi halao hikas negosiu hodi hasae folin.

Gestor MTCI informa katak, MTCI hapara tiona postu de venda lima iha dili, no iha posibilidade sei hapara tan postu de vensa seluk ne’ebe mak la kumpri regras ne’ebe iha.

Maske nune’e, Gestor MTCI informa katak, hafoin fulan nen Gestor Geral Siguransa Alimentar ne’e asume kargu, to’o oras ne’e dadauk MTCI hala’o hela evaluasaun hodi oin sa atu hadia nafatin mekanismu tomak ne’ebe implementa ona durante ne’e. Media MTCI


Informasaun liu tan bele kontaktu, Noemio Falcão (Media MTCI)
Telefone : +670 732 5093
Email : falcaonoemio@rocketmail.com

MTCI Inagura Grupu Laloran Korenti Tasi Iha Maubara, Kontribui Dezenvolve Turizmu TL


Dili – Ministeriu Turizmu Comercio i Industria (MTCI), lideradu Ministru Gil da Costa Alves, reprejenta Diretor Nacional Turizmo, José Dias Quintas, Kinta (16/09), offisialmente inagura grupu ho naran Laloran Korenti Tasi iha Suco Batubou, Sub-Distritu Maubara, Distritu Likisa.

Partisipa iha serimonia inagurasaun ne’e, Diretur Nasional Peskas, Xefi Gabineti Ministeriu Agrikultura i Peskas, Diretur Fundasaun Haburas, Administrador Sub-Distritu Maubara, Autoridade lokal no komunidade Suco Batubou.

Iha diskursu badak husi Diretur José Dias Quintas iha serimonia ne’e sublinha katak, atu dezenvolve turizmu iha rai doben ida ne’e presiza timor-oan tomak nia kontribuisaun, nune’e, Diretur ne’e fiar katak ho mosu tan Grupu Laloran Korenti Tasi iha Maubara sei bele fo sira nia kontribuisaun di’ak liu tan.

Diretur José Dias Quintas hateten, Grupu ida wainhira la’o ba oin ho di’ak, metin no servisu hamutuk nafatin, presiza iha komitmentu husi membru grupu ne’e nian, atu nune’e lor-loron bele hala’o servisu ho sustentabilidade.

Diretur José Dias Quintas iha okajiaun hateten mos, Governu prontu ajuda kualker aktividade ne’ebe komonidade sira inisia ba kontribui dezenvolvimentu nasaun, tamba ne’e Diretur ne’e husu atu komonidade sira bo’ok a’an atu hamosu aktividade oi-oin ba di’ak Timor Leste nian.

“Hau fiar katak ho inisiativa Grupu Laloran Korenti Tasi sei bele lao ba oin metin, tamba Governu sei la taka matan, no ONG sira hanesan Haburas no seluk tan ne’ebe iha esperiensia ba ekoturizmu sei bele tulun di’ak liu tan ba Grupu sira hotu,” hateten Diretur José Dias Quintas.

Entertantu, Diretur Fundasaun Haburas, Deometro do Amaral esklarese, inisiativa ne’ebe Grupu Laloran Korenti Tasi halao ne’e hanesan parte ida reprejenta Timor Leste hahu’u dezenvolvimentu Turizmu husi baze.

Diretur Deometro Amaral, lori Fundasaun Haburas, ne’ebe suporta serimonia ne’ebe halao no fo apoiu ba aktividades tomak ne’ebe Grupu Laloran Korenti Tasi sei halao ne’e, fiar katak parte hotu liliu Governu sei fo tulun diak atu Grupu ne’e bele lao ho sussesu.

“Haburak fo parabens ba Grupu Laloran Korenti Tasi tamba konsege forma Grupu ne’e, i hein parte hotu nia kontribuisaun ba susesu dezenvolvimentu turizmu iha Timor Leste,” sublinha Diretur Deometro Amaral.

Xefi Suco Batubou, Antonio Martins iha nia intervensaun rekoinese Grupu Laloran Korenti Tasi no grupu rua seluk, Grupu Haburas no Grupu Raimaran. Xefi Suco hateten, nia parte sei fo apoiu tomak ba grupu hotu ne’ebe ejiste iha nia Suco atu kontribui diak liu tan ba dezenvolvimentu nasaun.

Iha parte seluk, husi parte seguransa nian, Komandante Skuadra Sub-Distritu Maubara, Florindo Dos Santos, husu atu komonidade hotu halao grupu hanesan ba diak nasaun nian, ne’e hanesan mos fo ona kontribuisaun ba paz no hakmates iha ida-idak nia fatin.

“Ita labele tur deit iha estrada ninin buka deit mak hemu tua ba halo problema. Ita buka oin sa mak hamosu paz no estabilidade iha nasaun ne’e liu husi grupu ki’ik sira mak hanesan halao dadauk,” sublinha Komandante Florindo Santos.

Koordenador Grupu Laloran Korenti Tasi, Marcino Vidigal, iha oportunidade husu atu parte hotu fo suporta ba sira atu realiza mehi ne’ebe iha ba diak nasaun ne’e nian, liliu iha Sub-Distritu Maubarak, iha fatin ne’ebe merese ba proteze atu atrai turista sira.

Iha serimonia inagurasaun ne’e, Diretur Nasional Turizmu, José Dias Quintas, akompania husi partisipante tomak lansa mos primeira pedra ba konstruksaun uma ba Grupu Laloran Korenti Tasi. Media MTCI

Informasaun liu tan bele kontaktu, Noemio Falcão (Media MTCI)
Telefone : +670 732 5093
Email : falcaonoemio@rocketmail.com

Abertura Feira Lorkraik Kristu Rey, Prezidenti Republika fo Parabens ba MTCI


Dili – Prezidenti Republika (PR), José Manuel Ramos Horta fo parabens ba Governu liu-liu Ministeriu Turizmu Comercio i Industria (MTCI), lideradu Ministru Gil da Costa Alves, tamba konsege dala ida tan realiza feira ho hanaran Feira Lokraik Kristu Rei, hodi promove turizmu iha rai laran no atrai turista sira hala’o vizita mai iha Timor Leste.

“Eventu ida ne’e importante tebes. Hau fo parabens ba Ministru Turizmu Comercio i Industria, Gil da Costa Alves ho nia funsionariu tomak ne’ebe, ho esforsu maka’as hala’o eventu ne’e sai realidade,” sublinha Prezidenti Republika ba jornalista wainhira remata abertura offisialmente Feira Lokraik Kristu Rei, iha Area Branca, Kristu Rei, Dili, Sabado (11/09).

Iha okaziaun ne’e, Ministru Gil da Costa Alves iha nia intervensaun sublinha mos katak, feira Lokraik Kristu Rei ne’e hala’o, atu oin sa fo tempu ba Timor-oan sira bele iha vontade ba promove produtu rai laran, no oin sa mak bele partisipa ba kompete iha merkado internasional.

“Ita fo tempu ba Timor-oan tomak relaxa-an para ita nia mental bele frescu, ho ida ne’e ita bele dezenvolve ita nia a’an para bele partisipa iha dezenvolvimentu rai doben ida ne’e,” tenik Ministru Gil da Costa Alves iha serimonia ne’e.

Entertantu, ba aktividade tomak feira ne’e, antes ne’e Diretur Nasional Turizmu, José Quintas, liu husi konferensia ba imprensa esklarese katak, feira ne’e loke oportunidade ba Timor-oan tomak. No iha feira ne’e, sei mosu aktividade oi-oin, hahan furak, artezanatu oi-oin, aprezentasaun kapa’as no seluk tan.

Tuir agenda feira Lokraik Kristu Rei ne’e sei loke semana ida dala ida, kada loron Kuarta, hahu’u tuku 03:00 lorokraik to’o tuku 10:00 kalan.
Feira Lokraik Kristu Rey, hafoin inagura offisial ona husi Prezidenti Republika no Ministru Turizmu Comercio i Industria, sei aktivu iha loron 6 Outubru, no sei taka iha loron 15 Dezembru tinan ne’e. Media MTCI

Informasaun liu tan bele kontaktu, Noemio Falcão (Media MTCI)
Telefone : +670 732 5093
Email : falcaonoemio@rocketmail.com

Governu La Tolera Ema Estranjeirus Hala’o Negosiu Iha Dalan Ninin, Husu Timor-oan Nia Konsiensia


Dili – Governu liu husi Ministeriu Turizmu Comercio i Industria (MTCI), Dirasaun Nacional Comercio Domestico, la tolera ema estranjeirus halao negosiu ka fa’an sasan hadau malu ho timor-oan sira iha dalan ninin.

Afirma Diretur Nasional Comercio Domestico, Fernando HI da Silva, iha nia servisu fatin, Kuarta (07/09).

Diretur Fernando HI hateten, nia parte prende tiona ema entrenjeirus kuaze lubuk ida no fo ona multa ba sira. Nune’e, nia kontinua afirma, wainhira sei iha nafatin ema estranjeirus halao aktividade ne’e, maka nia parte sei la tolera.

Diretur Fernando HI mos apela ba komonidade tomak katak, wainhira hetan ema estranjeirus sira halao negosiu iha estrada ninin, husu fo informasaun ba Dirasaun Comercio Domestico atu halo atuasaun.

“Ami prende no fo ona multa ba sira, tamba ne’e agora ne’e laiha ona, maibe se komonidade sira hetan, halo fabor fo informasaun ba ami,” sublinha Diretur Fernando HI.

Diretur Fernando HI esklarese, iha departementu ne’ebe nia kaer, Lisensa de Negosiu, loke odamatan ba negosiante tomak inklui estranjeiru sira, maibe liliu ba negosiante estranjeirus tenki iha fatin.

“Dala barak, negosiante sira mai halo registu ba negosiu, mas kuandu ami tu’un ba hare’e fatin laiha,” hateten Diretur Fernando HI.

Entertantu, Diretur Fernando HI iha okajiaun hateten, ba negosiante timor-oan sira mos tenki iha konsiensia katak, halao aktividade negosiu iha dalan ninin bele iha risku oi-oin, ke sasan ne’ebe fa’an bele estraga saude konsumidor sira nian, no bele mos mosu dezastre.
“Ita hatene oras ne’e kareta, motor barak tebes iha ita nia sidade, se ita fa’an iha dalan ninin maka bele hetan perigu. Tamba ne’e, husu ba negosiante sira atu ba hala’o aktividade iha fatin ne’ebe Governu prepara ona,” hateten Diretur Fernando HI.

Maske nune’e, Diretur Nasional Comercio Domestico, ne’ebe leba mos Departementu Infra-struktura e Dezenvolvimentu de Merkado ne’e sublinha, nia parte sei prepara di’ak liu tan Merkadu Taibesi no kontruksaun ba Merkadu iha Manleuana, atu negosiante sira bele ba konsentra hotu iha fatin rua ne’e. Media MTCI

Informasaun liu tan bele kontaktu, Noemio Falcão (Media MTCI)
Telefone : +670 732 5093
Email : falcaonoemio@rocketmail.com

Halimar ho Povu Nia Vida, Governu Sei Kontrola Sasan Folin Iha Merkadu


Dili – Inspektora Geral Alimentar e Economica, Ministeriu Turizmu Comercio no Industria (MTCI), Dra. Florentina Smith, informa katak, nia parte iha tempu badak sei halo kontrola ba sasa folin iha merkadu, tamba to’o dadaun ne’e negosiante sira barak halimar demais ho konsumidores nia vida.

“Oras ne’e dadauk ami sei iha kontrola sasan ne’ebe fa’an liu prazu, no ba fos ho marka MTCI ami halao kontrolu maka’as maske ami nia funsionariu limitadu, maibe ami sei buka atu oin sa mak negosiante sira labele manipula sasan folin iha merkadu,” hateten Dra. Florentina Smith iha nia kna’ar fatin ba Jornalista sira, Sexta (03/09), relasiona ho preokupasaun publiku kona ba sasan folin ne’ebe sae iha merkadu.

Entertantu relasiona ho kestaun ne’e, Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, iha konsultasaun Planu Estratejia Dezenvolvimentu Nasional (PEDN), iha Sub-Distritu Vera Cruz, Distritu Dili, Kinta (02/09) informa katak, Konsellu Ministru (KM) halao tiona sorumutu hodi diskuti kona sistema atu kontrola sasan folin iha merkadu, tamba to’o dadaun ne’e negosiante sira barak halimar demais ho konsumidores nia vida.

“Ami diskuti ona iha Konsellu Ministru atu oin sa mak kria sistema kontrola sasan folin iha merkadu, atu nune’e negosiante sira labele halimar ho povu nia vida,” afirma PM Xanana Gusmão.

PM Xanana Gusmão hateten, ba oras ne’e dadauk Governu sei difisil kontrola folin sasan iha merkado tamba sistema seidauk iha lolo’os. Tamba ne’e, sistema ne’ebe Konsellu Ministru diskuti, Ministeriu Turizmu Komercio no Industria (MTCI)mak sei implementa no halo koordenasaun ho parte ne’ebe iha relasaun atu oin sa bele estabeliza folin sasan iha merkadu.

Entertantu iha okajiaun, PM Xanana Gusmão informa mos katak, Governu mos liu husi ministeriu kompetente buka esforsu nafatin atu oin sa mak hasae kualidade no kuantidade produtu lokal atu nune’e hamenus importasaun. Media MTCI

Informasaun liu tan bele kontaktu Noemio Falcão (Media MTCI)
Telefone : +670 732 5093
Email : falcaonoemio@rocketmail.com

Diretur Departementu Turizmu MTCI Offisialmente Lansa Treinamentu Mapeamentu Turizmu TL


Dili – Diretur Departementu Turizmu, Ministeriu Turizmu Comercio no Industria (MTCI), José Quintas, Kinta (02/09), offisialmente lansa treinamentu mapeamentu Turizmu Timor Leste (TL), iha edefisiu Fundasaun Haburas, Farol-Dili.

Treinamentu ne’ebe sei halao durante loron hitu (7) ne’e, tuir agenda partisipantes sira sei tama aula durante loron rua hodi konsentra liu ba materia oin sa mak foti dadus iha teritoriu kona ba Mapeamentu Turizmu, no loron lima seluk partisipante sira sei tu’un diretamente ba halao servisu iha terenu.

Iha lian badak iha okajiaun serimonia lansamentu treinamentu ne’e, Diretur José Quintas ba partisipante sira sublinha katak, ho treinamentu ne’ebe iha sei fasilita partisipante sira atu oin sa mak bele halo mapa iha area Turizmu iha Timor Leste.

Nune’e, Diretur José Quintas konsidera treinamentu ne’ebe fasilitador mai husi Organizasaun Australian Conservation Foundation (ACF) ne’e importante tebes. No Diretur husu atu partisipante sira aproveita ho didiak.

Diretur José Quintas hateten, nia parte iha tiona planu ba dezenvolve Turizmu Timor Leste, maibe iha oportunidade Diretur ne’e sublinha, importante tebes kontribuisaun sosiedade tomak no komonidade iha teritoriu Timor Leste.

“Ami iha ona planu, oin sa mak dezenvolve Turizmu rai laran, maibe la to’o se laiha kontribuisaun diak husi ONG sira no komonidade tomak,” salienta Diretur José Quntas.

Iha okajiaun, fasilitador ba treinamentu ne’e, Diretur ACF, John Griffith sublinha katak, esperiensia mak nia rasik iha no esperiensia mak partisipante sira iha, sei fahe ba malu iha treinamentu nia laran, maka nia fiar katak sei hakat ba oin to’o objektivu ne’ebe iha.

“Ho saida mak ita halo (treinamentu) mak ita sei hakat ba oin dezenvolve Turizmu iha Timor Leste,” sublinha Diretur John Griffth iha nia intervensaun iha serimonia lansamentu treinamentu Mapeamentu ne’ebe organiza husi Fundasaun Haburas.

Entertantu, Diretur Fundasaun Haburas, Deometro do Amaral, iha oportunidade informa, nia parte iha ona inisiativa kooperasaun ho Governu halao ona aktividades Turizmu nian iha Maubisse, Atauro no Lautem.

Nune’e Diretur Deometro Amaral espera katak, ho treinamentu ne’ebe iha partisipante sira sei hetan materia barak atu oin sa mak bele dezenvolve area Turizmu iha Timor Leste. Media MTCI

Informasaun liu tan bele kontaktu Noemio Falcão (Media MTCI).
No. Telefone: +670 732 5093
Email: falcaonoemio@rocketmail.com

Sorumutu Estudante Charles Sturt University ho Direktur Departementu Turizmu MTCI


Dili - Estudante Universidade Charles Sturt husi Australia hamutuk nain rua nulu resin, Tersa (31/08), halao sorumutu ho Diretur Departementu Turizmu, Ministeriu Turizmu Comercio no Industria (MTCI), José Quintas hodi koalia kona ba dezenvolvimentu area Turizmu iha Timor Leste.

Estudante hamutuk rua nulu resin ne’e komportu husi dosente balun, estudante balun ne’ebe foti programa S1 no S2.
Estudante hirak ne’e halao tiona viagen mai observa dezenvolvimentu Turizmu iha tinan hirak kotuk ba. No ba tinan ida ne’e mai halao tan vizita no sira kompara oras ne’e dadauk dezenvolvimentu Turizmu lao diak kompara ho tinan hirak ba kotuk liliu iha tinan 2006 kuaze Turista sira tauk halao viagen mai Timor Leste.

Iha sorumutu ne’e, estudante sira buka hatene liu kona ba politika Governu nian ba dezenvolve area Turizmu iha tempu badak nia laran, liliu iha parte Eko Turizmu no Turizmu komonitariu. Nune’e, Diretur José Quintas esplika katak, oras ne’e dadauk nia parte fo prioridade liu ba dezenvolve rekursu humanus, promosaun sustentabilidade turizmu komonitariu no infra-struktura baziku.

“Ita agora hare’e liu ba area hirak ne’e atu oin sa bele dezenvolve diak liu tan area Turizmu iha Timor Leste,” sublinha Diretur José Quintas.

Maske nune’e, Diretur José Quintas iha okajiaun informa mos katak, dezafius mak nia parte hasoru ba dadauk ne’e mak rekursu humanus ladun sufisiente no infra-struktura.

Diretur José Quintas informa tan katak, iha tinan 2007 nia Governu fo ona apoiu ba Turizmu komonitariu, liliu apoiu ba restaorante, guest house, no apoiu ba komonidade sira ne’ebe iha inisiativa harí uma iha tasi ibun.

Nune’e, Diretur José Quintas hateten katak, ba tinan ida ne’e Governu liu husi nia parte fo apoiu orsamentu ba seitor Turizmu sae liu kompara ho tinan hirak ba kotuk.


Informasaun liu tan bele kontaktu, Noemio Falcão (Media MTCI), Telefone: +670 732 5093
Email: falcaonoemio@rocketmail.com

DNT-MTCI Ajuda USD 130.000 ba Grupus Turismo Komunitariu

DILI – Ministeriu Turismo, Comerciu no Industria (MTCI) liu husi Diresaun Nacional Turismo (DNT), ajuda osan hamutuk USD 130.000 ba grupus turismo komunitariu.

“Programa ida ne’e komesa iha 2007. Momentu, iha grupus 17 deit mak partisipa husi distritu 3 (Ainaro, Lautem no Liquica). Ba tinan ida nee (2010, red.) hamutuk 30 grupus husi Distritu Ainaro, Dili, Baucau, Liquica, Manufahi, Lautem, Oecusse no Ermera mak hetan ajuda. Grupus hirak ne’e servisu iha area Quest House, Restaurante, Home Stay no mós Handycraft,” hateten Direitor Nacional Turismo MTCI, José Dias Quintas iha ninia servisu fatin, Tersa (24/08).

Iha 2007, MTCI fo apoio orsamentu mós material direitamente ba kada grupus. Mais, ba tinan ida ne’e, tamba lei orsamentu la permiti, MTCI fo apoio orsamentu liu husi konta bancaria grupus ida-idak. “Orsamentu ki’ik liu mak USD 3.000 ba kada grupus,” Quintas hatete tan.

Kona-ba kriteria para hetan apoio, tuir Quintas, mai husi proposta grupu ida-idak. Importante, grupus hirak ne’e tenki komesa hahu inisiativa iha ida-idak ninia area servisu. “MTCI fo apoio material no orsamentu ba grupus hirak ne’ebé kbi’it la to’o. Ida ne’e mós, liu hosi prosesu asesmentu para bele hare kondisaun real iha baze. MTCI la fó apoio ba grupus hirak ne’ebé seidauk hahu,” katak Quintas.

Segunda, (23/08) grupus Turismo Komunitario 30, asina kontratu ho MTCI. Grupus hirak ne’e mai husi distritu 8. Apoio ba programa Turismo Komunidade ida ne’e, Quintas hatete, bele sai motivasaun diak ida ba komunidade iha idak-idak nia area servisu.

Tuir Quintas, programa ida ne’e iha ligasaun ho programa governo para hamenus ki’ak iha rai laran. Tamba, benefisiu hosi programa turismu komunidade laos deit direta ba grupu, mós bele indireita ba komunidade seluk.

Tinan oin, Quintas esplika, programa ida ne’e sei muda fali ba programa promove negosiu. “DNT sei buka meius para grupus hirak ne’e bele mós hetan treinamentu ruma kona-ba hospitalidade, lingua no mós kulinaria. Ho ida ne’e ami bele kapasita grupus hirak ne’e para sira mós bele promove sira nia area servisu ho diak,” nia hateten. Media-MTCI

Atu hetan informasaun klaru bele kontakto: Alexandre Assis (Media-MTCI) iha telemovel: 7245764

Sosa Produtu Lokál, AECCOPCIMA Hatama 78 Toneladas Batar ba Armazém MTCI

DILI – Assosiasaun Empresario Cinco de Maio (AECCOPCIMA), Tersa (17/08) deklara komesa sosa produtu lokál hosi agrikultores.

“Deklarasaun sosa produtu lokál ida ne’e, atu realisa programa Povu Kuda, Governo Sosa. Ohin loron, AECCOPCIMA oficialmente hatama 78 toneladas batar, iha armazém produtu lokál Ministeriu Turismo, Comerciu no Industria (MTCI),” katak Presidenti AECCOPCIMA, Leonardo Calistro da Silva iha Raikotu, Dili, Tersa (17/08).

Tuir Leonardo, distritu ne’ebé sai hanesan area kompra ba AECCOPCIMA mak hanesan; Manatuto, Ainaro, Same, Suai no Maliana. “Batar 78 toneladas ne’ebé ohin oficialmente ami hatama ba armazen MTCI, ami sosa hosi agrikultores iha Distritu Suai, Same no Ainaro,” nia hatete.

Durante ne’e, AECCOPCIMA hatuun membru 10 kada distritu refere. Membru hirak ne’e ba to’o aldeia para kompra produtu lokál ho folin ne’ebé MTCI determina tiha ona. Membru hirak ne’e mós uza kartaun identidade hosi AECCOPCIMA.

Assosiasaun ida ne’e, katak Leonardo sei sosa produtu lokál hosi agrikultores ho folin ne’ebé MTCI determina tiha ona. “Ami prontu atu servisu hamutuk ho governo para realiza sosa produtu lokál ne’ebé agrikultores sira koilheta tiha ona,” Leonardo hatete tan.

Semana liu-ba, wainhira hasoru malu ho komprador produtu lokál hosi 13 distritu iha salaun enkontro MTCI, Ministru Gil da Costa Alves husu ba komprador sira, atu fo no hatudu tabela folin ne’ebé determinadu tiha ona ba agrikultores.

“Keta hanoin uluk para hetan lukru. Importante, mak hetan uluk konfiansa hosi agrikultores. Tamba programa ida ne’e, hanesan motivasaun ida hosi governo atu bele aumenta tan produtu lokál iha tinan oin mai. Ho ida ne’e, nei-neik ita la depende tan ba produtu aihan hosi rai liur,” hatete MTCI.

Molok atu hatama ba armazém MTCI, produtu lokál hirak ne’e sei hetan tetu no sukat hosi oficiais Meteorologia MTCI, para hatene espesifikasaun hosi produtu lokál refere. Média MTCI

Tabela presu produtu lokál:

No. Produtos Alimentares Locais Preço Agrikultor Preçu de Armazém
(USD) (USD)
1. Neli/Hare Kulit Normal 0,40/Kg 0,50/Kg
2. Milho/Batar 0,35/Kg 0,45/Kg
3. Soja/Foremungu 0,50/Kg 0,60/Kg
4. Feijão/Koto 1,00/Kg 1,10/Kg
5. Feijão Preto/Forekeli 0,60/Kg 0,65/Kg


Atu hetan informasaun klaru bele kontakto: Alexandre Assis (Media MTCI) iha telemovel: 7245764

Loron 3 Halo Operasaun - IAE Prende Fos 187 Sakas


DILI – Ekipa Inspecção Geral Alimentar e Economica (IAE) MTCI, durante loron tolu (11-13 Agosto) hala’o operasaun ba fos marka MTCI iha kioske, loja no mós estrada ninin iha cidade Dili. Rezultadu hosi operasaun ida ne’e, ekipa IAE prende 187 sakas fos MTCI iha area Aimutin, Mercado Taibessi no Mercado Hali Laran.

“Ami prende fos MTCI ho kuantidade 25 kilogramas ne’ebé postu da venda no espekulantes sira fa’an la tuir estandar ne’ebé MTCI desidi tiha ona,” hatete Xefí Departementu Inspecção no Protesaun Konsumedores, IAE, José Fereira Martins, iha ninia servisu fatin, Matadouro, Dili, Kinta (12/08).

Tuir José, ninia kna’ar fatin sei hala’o prosesu analisa no investigasaun molok fo sansaun ba fos nain hirak ne’e. “Sansaun ne’ebé todan liu mak, hasai licenca ba kioske, loja no mós kontratu husi vendedores sira,” nia esplika.

Operasaun ne’ebé IAE hala’o ne’e mós atu fo protesaun ba presu fos ne’ebé durante ne’e hetan intervensaun maka’as hosi espekulante sira iha mercado. “Presu fos MTCI, lolos dollares Amerikano 9 kada saka 25 kilogramas. Mais, iha tereino espekulantes sira hasa’e fali folin ne’e to’o dollares amerikano 15,” hatete José.

Alende ne’e, tuir José, komunidade barak liu-liu iha Dili laran kestiona problema fos MTCI ne’ebé folin la tuir estanda r determinado. “Ami hamutuk ho ekipa Task Force PNTL, sei kontinua hala’o kontra intervensaun ba folin fos la tuir estandar MTCI ne’e,” dehan José.

Iha afatin seluk, Maria Jeronimo da Costa, husi Lahane Oriental hatete, operasaun ne’ebé MTCI hala’o hamutuk ho ekipa Task Force PNTL Distritu Dili ne’e diak. “Ami hakarak, operasaun hanesan ne’e tenki halo bei-beik. Liu-liu iha area mercado iha Dili laran. Ho ida ne’e, komunidade labele sai vitima hosi programa fos subsidiu, mais karun iha mercado,” nia hatete.

Atu hetan informasaun klaru bele kontakto: Alexandre Assis (Media MTCI) iha telemovel: 7245764

Programa Povu Kuda, Governo Sosa - Refleta ba prinsipiu Ukun Rasik Aan

DILI – Ministru Turismo, Comercio no Industria (MTCI), Gil da Costa A. N Alves hatete, programa Povu Kuda, Governo Sosa hanesan programa ne’ebé refleta ba prinsipiu luta ba Ukun Rasik Aan.

“Agora ita hetan ona independencia. Ita mós tenki independente iha seitor aihan nian. Ho ida ne’e, ita mós bele ukun aan iha area ekonomia no la depende tan ba aihan hosi rai liur,” hatete Ministru Gil Alves wainhira hasoru malu ho kompradores ne’ebé sosa produtu lokál, iha salaun enkontro MTCI, Tersa (10/08).

Tuir MTCI, programa Povu Kuda, Governo Sosa hanesan programa ne’ebé bele fo motivasaun ba agrikultores para hasa’e sira nia produtu iha rai laran. Ho ida ne’e, liu hosi kompanha ne’ebé asina tiha ona akordu, governo ajuda para sosa produtu lokál hosi agrikultores sira.

Atu implementa programa ida ne’e, Ministeriu Agrikultura e Pescas (MAP) ho MTCI sempre servisu hamutuk. MAP servisu iha area fo kapasitasaun ba agrikultores para bele hasa’e produsaun no MTCI liu hosi kompradores sira bele sosa produtu aihan lokál.
MTCI husu ba kompradores para bele fo garantia ba maluk agrikultores sira, liu-liu wainhira atu sosa agrikultores sira nia produtu. “Ita mak tenki fo garantia ba ita nia maluk agrikultores, liu hosi presu ne’ebé intermediariu. Ho ida ne’e, sira (agrikultores) bele garantia ho sira nia produtu,” hatete Ministru Gil.

Iha biban ida ne’e mós, MTCI husu ba kompradores sira atu labele hanoin deit para buka lukru. Tamba, governo ajuda tiha ona fo oportunidade ba kompanha lokál atu sosa produtu lokál. “Ami mós sei ajuda para bele halo prosesu pagamentu ho lalais. Ho ida ne’e, ita bele ona hasa’e ita nia ekonomia no mós hadia ita bo’ot sira nia negosiu,” dehan MTCI.

Ba programa sosa produtu lokál ne’e, MTCI mós fo hanoin ba kompradores sira kona-ba kapital minimu ho valor USD 5.000. “Tenki iha modal para bele hala’o aktividade kompra produtu lokál. Entre kompradores sira mós, tenki servisu hamutuk no ajuda malu para bele sufisiente. Ho ida ne’e, ita bele fo motivasaun ba agrikultores sira para sira mós bele hasa’e sira nia produtu iha tinan oin mai,” MTCI hatete tan.

Iha fatin hanesan, Inspectora Geral Alimentar e Economico (IGAE) MTCI, Dra. Florentina Smith husu ba kompradores sira para bele implementa programa ida ne’e ho diak. IGAE mós promote para buka maneira atu hala’o lalais prosesu pagamentu ba kompanha sira. Media-MTCI

Governo iha Responsabilidade Muda Povu Nia Moris


MALIANA – Atu hasa’e rendimentu ekonomia povu, governo iha preokupasaun para hola produtu lokál hosi agrikultor. Ida ne’e, hanesan responsabilidade governo para bele muda povu nia moris.
Inspectora Geral Alimentar e Economica, Ministeriu Turismo, Comerciu no Industria (MTCI), Dra. Florentina Smith hatete lia hirak ne’e atu responde perguntas hosi Xefi Suco, Xefi Aldeia no mós agrikultores relasiona ho sosializasaun programa Povu Kuda, Governo Sosa, iha GOR Maliana, Sexta (13/08).
Tuir Smith, durante ne’e governo haree etapa por etapa hodi kompra produtu lokál. Ba tinan ida ne’e, MTCI liu hosi kompradores kada distritu hola produtu lokal hosi agrikultores sira. Membru MTCI labele direitamente tuun para hola produtu lokál. “Lei funsaun publico no sistema orsamentu estado, la fo licensa ba funcionario publico atu kaer osan para hola produtu lokál hosi agrikultores,” Smith esplika.
Kompanha balun iha Distritu Bobonaro, durante ne’e iha ona inisiativa rasik para kompra produtu lokál. Mais um menus, kompanha rua (2) iha Distritu Bobonaro, Sorte Traiding no Kompanha Depende ne’ebé durante ne’e hala’o tiha ona aktividade kompra produtu lokál hosi agrikultores.
Hatan kona-ba tabela precu produtu lokál ne’ebé foin iha meudio 2010 mak hasai, Inspectora Geral Alimentar no Economica ne’e esplika, despachu MTCI kona-ba tabela precu produtu lokal ne’e halo dala 4 ona. Hahu kedas hosi 2009. “Durante ne’e, ami mós tenki rona ideia hosi membru Parlamentu Nacional no mós ema matenek kona-ba tabela precu produtu lokál. Tan ne’e, iha 2010 iha ona mudansa kona-ba precu produtu lokál,” Smith hatete.
Nia mós salienta katak, tenki iha analisa pretu kona-ba tabela produtu lokál hosi ema matenek iha area agrikultura. Tenki iha mós diskusaun ne’ebé klean kona-ba ida ne’e. “Tabela precu ne’e lolos ami hatuun iha Janeiru 2010 liu-ba. Mais, ami kria fali kondisoens para bele halo mudansa. Ho ida ne’e, ami bele hetan precu ne’ebé razoavel para bele hatuun ba maluk agrikultores sira”.
Xefi Suco, Aldeia no mós agrikultores ne’ebé antusiasmu rona esplikasaun hosi Inspectora Geral MTCI, ne’e mós kestiona kona-ba mercado ba produtu lokál. “Para bele exporta produtu lokál, ita mós presiza haree kondisaun ita nia produtu, hanesan kualidade no sistema mercado ne’ebé diak. Tan ida ne’e, governo presiza mós prepara ekipamentu balun para bele sukat kondisaun ita nia produtu lokál,” dehan Inspectora Geral ne’e.
Prodotu local seluk hanesan hudi no aifarina? “Governo sente difikuldade povo nian. Produtu seluk ita labele hein deit para eksporta. Mais, ita mós tenki iha maneira seluk para transforma hudi no aifarina sai ‘kripik’ no fa’an ba komunidade. Ita presiza koko tiha lai ba ita nia konsume rai laran, depois mak ita koko para eksporta produtu hirak ne’e,” Smith hatan.
Fos MTCI
Hatan ba preokupasaun komunidade kona-ba fos subsidiu MTCI, Inspectora Geral ne’e hatete iha Maliana iha ona armazem ba fos MTCI, maske kondisaun seidauk tuir estandar. To’o agora, MTCI sei kontratu hela armazen hosi kompanha balun iha Maliana para bele distribui fos subsidiu ba komunidade liu hosi posto da venda ne’ebé determina tiha ona.
“MTCI traça dau-dauk ninia planu distribuisaun fos 25 kilogramas, liu hosi posto da venda. Tamba fos ne’e fos subsidiu, ninia folin mós tenki 9 dollares Amerikanu kada saka 25 kilogramas. Labele liu hosi precu ida ne’e.”
Iha oportunidade ida ne’e, Inspectora Geral Alimentar e Economica MTCI ho ninia komitiva hala’o visita armazem produtu lokál iha Hosa no mós Railako, Maliana. Iha fatin rua ne’e, Inspectora Geral MTCI haree ho matan aktividade kompra produtu lokál ne’ebé kompanha sira hala’o ho agrikultores. Média-MTCI.

Atu hetan informasaun klaru, bele kontaktu: Dea (Média MTCI Officer) iha telemovel: 7445701

Fa’an fos la tuir akordu, MTCI Hasai Kompanha 5 Husi Lista Kontratu

DILI – Ministeriu Turismo, Comerciu no Industria (MTCI) hasai no hapara tiha kontratu kompanha lima (5) husi kompanha 100 ne’ebé asina tiha ona akordu, para fa’an fos subsidiu MTCI iha Distritu Dili.

“Sira hakat-liu tiha ona akordu ho maneira manipula folin fos. Kompanha balun, fa’an tutan fali fos iha kalan bo’ot, para bele hetan lukru bo’ot liu-tan,” hatete Gestor Geral MTCI, Osorio Correia iha ninia servisu fatin, Kuarta-Feira (04/08).

Tuir Osorio, ninia parte rekonhece katak, susar para bele kontrola atitude kompanha ne’ebé durante ne’e halo manipulasaun ba presu fos MTCI. “Maske nune’e, ami hein deit servisu ne’ebé Gabinete Inspecção Geral Alimentar e Economica (IGAE) hala’o hamutuk ho PNTL. Tamba, IGAE mak iha poder para bele prende fos ne’ebé fa’an la tuir estandar MTCI,” hatete Osorio.

Durante ne’e ekipa hosi Gestor Geral mós hala’o nafatin kontrola iha mercado. Liu-liu iha Distritu Dili laran. Ekipa ida ne’e sei fo rekomenda para hasai tiha husi lista kompanha ‘nakar’ ne’ebé fan fos la tuir presu iha akordu laran.

Kona-ba kompanha sira ne’ebé fa’an tutan fos iha kalan bo’ot, Osorio husu atu para tiha aktividade ida ne'e. “Rezultado husi aktividade ilegal ida ne’e, sei kona-ba kompanha ida ne’ebé fa’an. Mós espekulantes sira ne’ebé hakarak hetan lukru,” nia hateten tan.

Sansaun ba kompanha ne’ebé fa’an ilegal, tuir Osorio, mak hetan multa no hamate ninia licenca kompanha. Ba espekulantes sira mak prende hotu fos ne’ebé sira fa’an mós, tenki selu tan multa.

Posto da venda

Hatan kona-ba mekanismu fa’an fos liu husi posto da venda, Osorio hatete, iha distritu balun mekanismu ida ne’e la’o diak tiha ona. Iha Distritu Oecusse, mekanismu ida ne’e la’o kapa’as. Iha parte Leste no Oeste, mekanismu ne’e sei hala’o hela. “So iha Dili deit, ami sei hasoru difikuldade oin-oin, tan kompanha ho espekulantes sira halo manobra tun-sa’e iha mercado.”

Durante implementa mekanismu posto da venda iha Dili laran, Osorio hatete, MTCI distribui iha primeira fase 250 sakas kada kompanha. Mais, tuir dados kuantidade ida ne’e la to’o. Iha segundu fase 350 sakas kada postu da venda no ikus liu hasa’e tan ba 450 sakas kada posto da venda.
“Maibe, ho nomeru bo’ot ida ida ne’e, posto da venda balun lakohi fali fa’an sira nia fos to’o hotu. Fos hirak ne’e sira rai fali iha sira nia uma. Baseia ba resultadu monitorizasaun ne’e, iha fase tuir mai ne’e, MTCI sei distribui fos maksimu 300 sakas deit kada posto da venda,” Osorio esplika.

MTCI, tuir Osorio sei distribui fos ba kada posto da venda, semana rua dala ida. Nia mós husu ba komunidade ne’ebé hela besik posto da venda para sosa fos subsidiu MTCI 25 kilogramas ho folin USD 9 iha posto da venda ne’ebé besik. “Sei komunidade hetan faktus kona-ba posto da venda balun maka hada ka rai subar fos MTCI iha sira nia uma ka loja, favor kontaktu lalais ba Inspecção Alimentar e Economica iha numeru: 3331373 ka telemovel 7265763.”

Tuir mai, lista posto da venda fos MTCI iha Distritu Dili laran bazeia ba Sucos:
Aituri Laran (1), Audian (2), Bairopite (5), Bebora (3), Becora (10), Bemori (1), Bidau (6), Biloi-Atauro (1), Colmera (1), Comoro (29), Fatuhada (7), Grincenfor (2), Hera (1), Caikoli (1), Kampung Alor (1), Kulu-Hun (3), Lahane (4), Liquintae (1), Manleuana (3), Mascarenhas (1), Matadouro (1), Metinaro (2), Motael (2), Quntal Bo’ot (1), Santa Cruz (1), Surik Mas (2), Taibessi (5), Tasi Tolu (2), Vila-Verde (1). Media-MTCI


Atu hetan informasaun klaru bele kontakto: Dea (Media Officer) MTCI iha telemovel: 7445701

Programa Povu Kuda, Governo Sosa Kontinua Nafatin

FATUBERLIHU – Politika Governo kona-ba programa Povu Kuda, Governo Sosa sei mantein nafatin no kontinua iha tinan 2010.

“Ami rekonhece programa ida ne’e labele realiza ho diak iha tinan kotuk, tamba falta koordenasaun ho informasaun. Maske nune’e, komesa Julhu to’o Dezembru 2010, Ministeriu Turismo, Comerciu no Industria (MTCI) liu husi Diresaun Inspectora Geral Alimentar e Economica (IGAE) servisu integradu ho Ministeriu Agrikultor no Pescas (MAP), komesa hahu fila-fali habelar informasaun para bele komesa kompra produtu lokal,” dehan Inspectora Geral Alimentar e Economica–MTCI, Dra.

Florentina Smith wainhira hatan perguntas hosi komunidade Fatuberlihu iha Sala Administrasaun Sub-Distritu Fatuberlihu, Welaluhu, Distritu Manufahi, Sexta (23/07).

Tuir inspectora geral ne’e, iha tinan hirak liu-ba, governo aloka ona osan USD 7 milioens ba kompra produtu lokal. Mais, foin USD 13.000 mak gasta ba kompra produtu lokal. Iha tinan ida ne’e, IGAE sei implementa tan programa ida ne’e to’o baze.

“MTCI sei haka’as a’an para bele hala’o koordenasaun ho ministeriu kompotente, administrador distritu, sub-distritu, xefí suco to’o xefí aldeia no ONG lokal, para bele habelar tan informasaun. Ho nune’e, programa ida ne’e bele implementa ho diak,” dehan Inspektora Geral MTCI ne’e.

Fulan hirak liu-ba, IGAE esplika tan, liu hosi media nacional, IGAE-MTCI komesa ona loke oportunidade ba kompanha lokal, para bele trata dokumentus kona-ba mekanismu sosa produtu lokal husi agrikultor nia liman.

“Ami mós husu ba administrador distritu no sub-distritu, para bele kolabora hamutuk iha programa ida ne’e. Liu-liu kona-ba dados pontu da venda iha suco ka sub-distritu. Ho ida ne’e kompanha ne’ebé manan kualifikasaun, bele kompra produtu lokal iha fatin ne’ebé determina tiha ona,” IGAE esplika.

Hatan ba perguntas kona-ba kompanha ne’ebé atu sosa produtu lokal, Smith hatete, kompanha hirak ne’e tenki mai husi distritu ida-idak.

“Ba tinan ida ne’e, laiha tan kompanha ne’ebé mai hosi distritu seluk, ne’ebé hala’o aktividades kompra produtu lokal iha Distritu Manufahi. Kompanha ne’ebé hola produtu lokal iha Distritu Manufahi, tenki mai husi distritu ida ne’e nia laran,” IGAE hatan.

Viriatu, Xefí Suco Clauk, Sub-Distritu Alas, iha sorumutuk ne’e husu ba IGAE para bele hadi’a armazem ida eis Indonesia nian iha suco refere, para bele sai nu’udar armazem ba produtu lokal. Nia mós kestiona kona-ba fos MTCI 25 kilogramas ne’ebé to’o iha Suco Clauk ho folin USD 14.

Hatan ba preokupasaun xefí suco ida ne’e, IGAE hatete, se haree posibilidade para hadi’a fila-fali armazem refere. “Kona-ba fos MTCI ho kuantidade 25 kilogramas ho folin liu hosi USD 9, husu ba komunidade no autoridade lokal para hato’o kesa ba policia iha fatin refere, para bele prende fos MTCI ne’ebé fa’an liu presu ne’ebé MTCI determina tiha ona. MTCI mós sei haree fila-fali licenciatura hosi kompanha ne’ebé fa’an fos liu presu ne’ebé determina tiha ona,” IGAE hatan.

Cristina Sarmento, hosi ONG lokal feto Fatuberlihu mós hato’o ninia sujestaun atu fa’an produtu lokal hosi to’os ne’ebé durante ne’e ONG lokal feto ne’e hala’o ba MTCI, liu husi kompanha ne’ebé mai kompra produtu lokal.

“Ami nia grupu, iha mais um menus 3 toneladas Fore-Keli no batar oituan. Ami sujere, produtu lokal ida ne’e atu fa’an ba MTCI liu hosi kompanha ne’ebe atu mai kompra produtu lokal iha ne’e,” dehan Cristina.

Nia mós husu ba IGAE para ajuda makina ba industria kiik no buka mercado ba produtu soru no suku taiss ne’ebé durante ne’e grupo feto iha Fatuberlihu hala’o. Media-MTCI

Emprezariu Korea Sei Loke Fabrika Roupa Iha TL


Dili-Emprezariu Korea kompañia professor Mark iha tempu besik sei loke fabrika halo roupa iha Timor Leste tuir inkontru ne’ebe mak halao iha sala inkontru MTCI (22/07) horibainrua ministeriu turizmu comerciu indústria idebtifika Hera rai ho luan 50 hektares hodi loke fabrika roupa.

Delegasaun husi kompañia professor Mark ne’ebe desde uluk sai amigu bot nasaun Timor Leste exemplu ajuda eskolha Novel país, kompañia Mark nia fabrika iha nasaun hanesan Vietnam, Indonesia halo fabrika roupas, kompañia ne’e hakarak tebes mai investe iha Timor Leste hodi loke fabrika roupa, nune’e bele loke kampu de trabalhu ba Timor oan.

Liu husi delegasaun emprezáriu Korea Kompania Professor Mark inkontru ho ministru MTCI Gil da Costa Alves ho diretora Jeral, Asesores, iha inisiativa diak tebes emprezáriu Korea ne’ebe mak hakarak tebes atu loke favrika iha Timor Leste.

“Nia hakarak investe iha Timor, laos atu buka osan laiha, maibé hanesan inisiativa diak para loke fabrika roupa nune’e loke kampu de trabalhu ba joventude Timor Leste”.

Tanba governu Timor Leste liu husi Ministeriu Turismu Comerciu Industria (MTCI) haree katak ho kompañia ne’ebe mak foin primeira-vez hakarak loke fabrika roupa iha Timor Leste tanba ne’e MTCI sei nafatin fo suporta oferese fasilidade.

“Inkontru ne’e sériu tebes tanba ne’e ami fo informasaun ba sira, sei suporta para loke fabrika apparel ne’ebe mak halo roupa nune’e ita nia ema sira bele servisu I ita nia ema sira bele aprende”.

Hanesan kompañia n e’ebe mak loke fabrika sai investor bot ona iha nasaun ida atu halo nia produsaun ba nia investimentu atu lakohi hela deit iha Timor roupa sira ne’e sei esporta hotu ba liur ba nasaun ne’ebe deit para bele hatene katak roupa ne’e halo iha Iha Timor Leste.

“Sasan ne’ebe sira hatama mai produz iha ne’e fo servisu ba ita nia ema maibé sasán ne’e lori hotu liur, tanba sira esporta sira nia produtu ba Amerika tanba ne’e fabrika hena ne’ebe mak atu halo iha Timor mos sira hakarak esporta ba Amerikanu”.

Governu Timor Leste fasilita rai no estradas, eletrisidade ba kompañia, tuit inkontru ne’ebe kuaze halao besik oras rua nia laran iha sala inkontru MTCI Fomentu, Bebora Ministru Gil da Costa hatudu kedas rai hectares 50hk (siquenta hektares) iha Hera.

“Ita tenki fasilita rai estadu nia ba sira para sira mai iha ne’e labele buka tun sa’e fali rai hodi tau fabrika ba tanba fabrika ida importante ba Timor hodi hamenus dezenpregu”

“Ohin (horibanrua) ba haree rai ha Hera ba indústria para sira hatene ona fatin, tanba ne’e tempu badak sei trata karta hodi investe iha fatin ne’ebe mak sira ba haree, tanba ne’e trata buat sira ne’e hotu kompañia Professor Mark ho ami nia diretor jerál, no asesór para halo lais ho diak”.

Tanba hanesan investor ida mai atu investe iha Timor nune’e loke kampu servisu ba Timor oan barak tanba ne’e atu aselera lalais prosesu para iha tempu badak bele realiza ona fabrika ne’e. (Media-MTCI)