MINISTERIO DO TURISMO DE TIMOR LESTE

To’o Fevereiru 2010. Empresas Registu iha MTCI Hamutuk 1.399




DILI – Direitor Nacional do Comerciu Domestico (DNCD), Ministeriu Tursimo, Comercio no Industria (MTCI), Fernando Hi da Silva hatete, to’o Fevereiru 2010 empresas nacionais no es-trangeiros ne’ebe registu ona iha DNCD, hamutuk 1.399.
Husi total 1.399 ne’e, empresas nacionais ne’ebe registu hamutuk 1.338 no empresas es-trangeiros hamutuk 61. Kompara ho tinan 2009, total empresas nacionais no estrangeiros ne’ebe registu iha DNCD hamutuk 4.251. Empresas nacionais 3.181 no empresas estrangeiros 1.070.

“Iha posibilidade, to’o fim 2010 total empresas nacionais ne’ebe registu, se sa’e maka’as liu tan husi tinan 2009. Husi dadus ita bele hare. Foin mak fulan Fevereiru, total empresas nacio-nais ne’ebe registu iha ona 1.338,” hatete Fernando Hi iha ninia servisu fatin, Fomento, Dili, Kuarta (31/03).

Fernando mos rekonhese, registo de empresas ne’ebe sa’e maka’as iha tinan 2009 tan de-sizaun governo ne’ebe loke oportunidade ba empresas nacionais atu tuir konkursu ba projeito pakote referendum.

Kona ba registo de micro empresas, tuir Fernando, to’o Fevereiru 2010 iha 734 empresas husi 13 distritu mak hetan ona sertificado. Maske nune’e, iha tinan 2009 registo de micro empre-sas hamutuk 1.262. “Total 2009 ne’e sa’e maka’as liu tan, kompara ho tinan 2008, ne’ebe iha deit 849 micro empresas ne’ebe registo tiha ona iha DNCD-MTCI,” nia hateten.

Alem de ne’e, iha fulan Fevereiru 2010 empresas ne’ebe empregam trabalhadores ne’ebe registu iha DNCD hamutuk 3.391 pessoas hanesan dados ne’ebe empresarios prenche iha formu-larios. Valor ida ne’e, mai husi 3.320 trabalhadores nacionais no trabalhadores estrangeiros 71, tama ona iha lista registu DNCD nian.

Fernando esplika katak, servisu DNCD-MTCI tuir despacho ministerial No. 1/2008. “Iha despacho ne’e hatete katak, DNCD nia servisu mak halo no fo licensia provisorio ba estabilhe-simento fatin no mos ba licensia provisorio ba aktividade de negocio,” nia hatete tan.

Kona ba durasaun licensia provisorio de aktividade, tuir Fernando, ba tinan ida no selu administrasaun US$ 50. Ba licensia permanente ne’ebe iha ona estatuto husi Diresaun Nacional de Registo do Notariado, Ministeriu Justica, selu US$ 100 ba tinan rua.

Depois de confere dokumentos hirak ne’e, husi Departemento de Licenciamento de Ne-gosiu, DNCD sei passa recibo ida atu selu iha Banco Nacional Ultramarino (BNU). (Media-MTCI)

Fabrika Ethanol, Bele Susteinta Komunidade Liquiça


LIQUICA – Ministru Turismo, Comerciu no Industria (MTCI), Gil da Costa Alves hatete maske ho kapasidade ki’ik, fabrika ethanol iha Mauboke, bele susteinta komunidade Liquiça no Maubara nia moris.

Tuir Ministru, fabrika ida nee efektu ba sektor ekonomi social komunidade. “Iha por volta de 100 pesoas komunidade Maubara moris husi tua mutin. Hanesan mos iha Liquiça. Portantu, por volta kuaze 200 de familias se hetan aproveitu ekonomiku direita husi forneshementu ba fabrika ida nee,” nia hatete.

Ministru mos fo hanoin ba juventude sira ne’ebe servisu iha fabrika ida nee atu hare di-diak kualidade produsaun. Maske, MTCI garante katak kualidade ne’ebe produs husi fabrika ki’ik ida nee diak.
“Tamba, material ne’ebe sira uza ho kualidade diak,” hatete Ministru Gil Alves wainhira inagura fabrika ethanol no mos simu xave husi kontrator ba konstrusaun armajem MTCI iha Distritu Oecuse no Maliana, Sesta (26/03) iha Mauboke, Liquica.

Tuir Ministru, wainhira bele atinji ba 15 dias, fabrika ki’ik ida nee mos bele atende necesidade hospital no postos saude iha Timor laran tomak. Maske nune’e, se presiza tan rekursu umanu no kontinua treinamentu ba produsaun ninian.

Iha faze tuir mai, Ministru esplika, MTCI se halo kontratu ho empresariu ida para bele toma konta ba fabrika nee. Liu-liu, hodi atende mos agrikultor husi Liquica no Maubara. Ministru mos fo parabens ba konstrutor sira. “Konaba industria ethanol, kontrator intrega ona konstrusaun ho montajem. Maske se falta Caixa de Banho no be mos, hau espera katak iha tempu besik buat hirak ne’ebe falta, bele kompleta.”

Impaktu seluk husi fabrika ida ne’e mos, tuir Minsitru TCI, konserteza se iha rede ou kadeia komersialisasaun. Ema barak se hetan servisu, joven sira mos se bele tama iha rede ida ne’e. Depois, produtu ne’ebe halo ho baratu iha rai laran, halo dau-daun ona.

“Wainhira ita bele produs ho kapasidade boot, ita mos bele diversifika produtu. La’os deit atu atende ethanol ba hospital, maibe ita mos bele halo bebidas hanesan, Whisky, Brandy no seluk tan. Tan ida nee, governo mos pronto atu bele fasilita sira iha ne’e, para tuir treino no bele produs bebidas ho kualidade diak.

Mais, ida ne’e hanesan faze ikus. Primeira fase, mak sira tenki garante uluk tiha lai sira nia kualidade produsaun ba institusoens governo no mos institusoens privadu neebe presiza alkhohol ba sektor saude,” Ministru Salienta.

Iha fatin hanesan, koordenador treinamentu juventude Mauboke, Lino Soares hateten, nia fo agredece ba governo, liu-liu ba Ministerio Turismo, Comercio no Industria tamba bele fasilita sira ho aktividade hanesan nee. Sira mos husu ba MTCI para bele mos hare no monitor hela deit sira nia aktividade ida nee.

Administrador Sub-Distrito Liquiça, Mateus Luan iha ninia diskursu hateten fabrika ki’ik ida nee bele akumula joven joven sira para bele hetan aktividade.

“Liu husi oportunidade ida ne’e, hau fo agredecimentu bo’ot ba MTCI tanba bele ona fasilita joventude balun iha ne’e , liu husi treinamentu halo tua mutin sai ethanol,” nia hatete. Administrador Mateus mos espera katak, aban bainrua, produtu lokal husi Liquiça bele mos fa’an ba rai liur.

Visita Kioske ‘Mos Bele’


Depois hala’o inagurasaun ba fabrika ethanol no simu xave projeitu konstrusaun armajem MTCI iha Maliana no Oecuse husi kontrator, Ministru TCI ho ninia komitiva desloka ba Maubara hodi visita Kioske Mos Bele.

Objetivu husi visita ida ne’e, Ministru hakarak hare produtu homang ne’ebe durante nee komunidade Maubara halo no hetan suporta husi Cooperação Portuguesa.
Tuir Ministru, produtu balun husi Kioske Mos Bele, MTCI atu lori ba Portugal no Brazil para bele hatudu iha exposição produtu lokal husi nasaun CPLP iha fulan Maio 2010.

“MTCI mos promote atu fasilita produtu husi Kioske Mos Bele, Maubara para bele hetan rendimentu liu husi fa’an sasan hirak ne’e iha aeroporto Internasional Nicolau Lobato no mos iha fatin balun iha Dili laran,” hatete Ministru Gil Alves.

MTCI durante ne’e hala’o mos servisu hamutuk ho Embaxaida Portugal iha Timor-Leste liu husi Instituto Português de Apoio ao Dezemvolvimento (IPAD). (Media-MTCI)




Hasa’e Kapasidade no Koñesimentu Funsionarios,
Diresaun Nasionál Comerçio Externo MTCI Hala’o Seminariu Kona-Ba “GLOBAL TRADE”. Sai Orador ba Seminario Ne’e International trade expert Señor Artur A. Ortiz.

Kompanha Jogos Ilegais Tenki Kompete Iha Tenderizasaun

<DILI – Gabinete Inspeksaun Geral dos Jogos, Ministeriu Turismo, Comerciu no Industria (MTCI) husu ba kompanha jogos ilegais iha Timor-Leste, atu kompete iha prosesu tenderizasaun, para bele hetan rekonhesementu husi governu.

Inspektor Geral, Miguel dos Santos Lobato hato’o kestaun ne’e ba jornalista sira iha Konferensia da Imprensa, Segunda (22/03) iha nia kna’ar fatin, Fomento-Mandarin, Dili.

Nia hateten, oras ne’e dau-daun governu foin mak iha deit kompanha jogos Lotaria Popular (SDSB) ida, ne’ebe mak legaliza ona nia estatutu no hetan konhesimentu husi governu hodi hala’o operasaun ba jogos Lotaria popular iha teritoriu tomak.

“Kompanha ne’ebe mak manan tender iha primeiru fase ba tenderizasaun jogos Lotaria Popular mak kompanha Rudal 7984. Oras ne’e dau-daun sira hala’o ona operasaun durante fulan 8 (walu) no konsege hatama reseitas ba kofre do estadu hamutuk US$ 28.000,” informa Lobato.

Nia haktuir katak, kompanha Rudal 7984 mos konsege jere osan hamutuk US$ 2 milioens. “Kuandu kompanha barak mak ita bele legaliza, entaun reseitas ba governu sei bele aumenta ba bei-beik no osan ne’ebe mak sirkula iha Timor-Leste bele maka’as liu tan,” tenik nia.

Gabinete Inspeksaun Geral dos Jogos, tuir Lobato, fo nafatin oportunidade ba jogos ilegais (SDSB Singapura) ne’ebe mak oras ne’e hala’o hela operasaun iha Timor laran tomak, atu tuir tenderizasaun hodi hetan lisensa. “Kompanha barak mak durante ne’e ami konsege kaer ou prende sira nia atributus jogos nian no prende mos sira nia osan kuaze US$ 10.000.”

Inspektor ne’ e hatutan, durante hala’o inspeksaun ba jogos ilegais ekipa IGJ servisu hamutuk ho ekipa Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) hodi ajuda hala’o inspeksaun iha distritu 13 nia laran.

“Nia rezultadu positivu tebes. Tamba, ami konsege kaer kompanha balun ho inisial hanesan AB, AF no TB. Maibe, kompanha hirka ne’e kontinua nafatin sira nia aktividades. Ho razaun ida ne’e, ami fo oportunidade ba sira tuir Dekretu Lei ne’ebe mak hodi loke tan tenderizasaun ba fase segundu nian,” Lobato hateten.

Tuir Inspektor ne’e katak, jogos ilegais nia ezijensia kontinua aas liu tan, no fo impaktu ba jogos legais hanesan Rudal 7984 ne’ebe mak durante ne’e hala’o operasaun no hetan rekonhesementu husi governo. (Media-MTCI)

Komunikadu da Imprensa


Dili, 17 de Março de 2010

Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria, sempre fo prioridade ba dezenvolvimentu seitor privadu, inklui mos komerciantes ki’ik sira atu hasa’e sira nia kbi’it, liu husi komersializasaun fos. Tamba, governu fiar katak seitor privadu bele sai hanesan parseiro governu no bele mos ajuda governu halo redus problema hamlaha iha rai laran no ao mesmo tempo dezenvolve kapasidade komersiantes Timor-oan.

Maibe, realidade hatudu katak especulantes balun utiliza oportunidade ida ne’e hodi buka riku husi manipulasaun ba presu fos marka MTCI, ne’ebe mak tuir lolos tenki fa’an ho presu ne’ebe determinadu husi governu (USD 12.00/35kg).

Problema manipulasaun presu foos ne’e, sai prekupasaun povu nian liu-liu sira ne’ebe mak hela iha areas rurais. Tamba, durante ne’e governu halo intervensaun ba mercado atraves seitor privadu, maibe folin fos sempre liu nafatin presu ne’ebe mak determinadu.

Ho problema hirak ne’e, iha fulan Dezembru tinan ida liu ba, Ministro Interino Turismo, Comercio no Industria, hasai despacho foun hodi fo responsabilidade ba lideres komunitarios hodi sira atende necesidade fos ba povu, bazeia ba dadus populasaun kada distritu no sub-distritu. Presiza mos klarifika katak, Primeiru Ministru iha tempu ne’eba hasai despacho NO. 446/GM/XII/2009, ba distribuisaun fos liu husi Xefe do Sucos, laos nu’udar Primeiru Ministro, maibe nu’udar Ministro Turismo, Comersiu no Industria interino. Ho razaun SE. Ministru Turismu, Comerciu no Industria, hala’o hela viagem ba rai liur.

Desizaun foun husi despacho ida ne’e atu muda politika distribuisaun ne’ebe presizamente atu fo respeitu liutan ba Primeiru Ministro RDTL Kaya Rala Xanana Gusmão, hodi hasees intepretasaun sala katak, tamba despacho Primeiru Ministro mak problema presu fos la estavel.
Asuntu fos nu’udar responsabilidade MTCI nian. Ministru Turismo, Comersiu no Industria iha dever atu asegura imajen diak Xefe do Governu nian hodi resolve problema ne’ebe mosu relasionadu ho kna’ar Ministru TCI.

Governu foti desizaun ida ne’e, ho hanoin ida katak bele hamenus manipulasaun ba presu fos marka MTCI no populasaun iha teritoriu tomak bele hetan fos subsidiu husi governu. Maibe, wainhira hala’o distribuisaun, problema manipulasaun sempre mosu iha komunidade nia le’et no fos subsidiu, kontinua fa’an liu husi estandar ne’ebe mak governu determina tiha ona. Nune’e mos tuir despacho ne’ebe fo sai, fos governu tenki fa’an deit liu husi xefi de sucos, la’os komersiantes. Maibe, realidade fos marka MTCI kontinua mosu iha komersiantes sira nia liman ho presu ne’ebe aas tebes.

Ho manipulasaun ne’ebe mak kontinua akontese iha baze, Ministeriu Turismo, Comercio no Industria kria politika foun hodi normaliza folin fos marka MTCI hodi hala’o intervensaun direta liu husi Postos de Atendimentu ne’ebe sei hari’i to’o iha Sub-Distritu. Politika ida ne’e, signifika katak governu nu’udar servidor ba povu sei hala’o nia servisu ho honestidade no justu hodi servi povo diretamente.

Atu normaliza presu foos iha mercado, provisoriamente governu foti desizaun atu konsumidores diretamente sosa fos husi Posto de Atendimentu ne’ebe mak hetan kontrolu direta husi Unidade Seguranca Alimentar (USEGA), hodi garante presu no prosesu distribuisaun bele la’o ho diak. Tamba ne’e Ministeriu Turismo, Comercio no Industria mos restrutura unidade Seguranda Alimentar hodi estabelese ekipa manajemen foun Seguranca Alimentar ne’ebe responsabiliza ba prosesu distribuisaun no mos armazenamentu ba produtus hotu.

Intervensaun diretamente governo ba mercado, sai hanesan desizaun ne’ebe uniku no justu ba estabilidade sosial. Karik, iha interpretasaun balun ne’ebe mak sees husi hanoin diak hodi normaliza presu fos no hamate manipulasaun, MTCI konsidera hanesan manobra politiku ne’ebe mak sei la iha impaktu ba desizaun hirak ne’e.

Buat ida impotante ba governu, povu tomak iha teritorrio Timor-Leste labele hamlaha, bele konsume fos subsidiu husi governu ho presu ne’ebe mak bazeia ba kapasidade povu nian. Ho ida ne’e, estabilidade nasional bele metin nafatin. (Media-MTCI)


Informasaun klaru bele kontaktu ba :
Media MTCI : Adelina de Fatima Soares
+6707445701

Delegasaun Komisaun I Parlamentar RI Visita Mercado Fronteira Mota-Ain




Mota-Ain - Delegasaun Komisaun I Parlamentar Republika Indonezia hasoru malu ho Delegasaun Timor Leste ne’ebe kompostu husi Diretur Geral Ministeriu Negosiu Estrangeirus, Diretor Nasional Comersiu Externo-Ministeriu Turismo, Comerisu no Industria, Diretor Nasional Comersiu Domestiku-MTCI, Diretur Geral Alfandega no mos Diretor Geral Infrastutura hodi deskuti kona-ba Mercadon Fronteiras TL-RI.

Enkotru ne’ebe mak halao iha Tersa (09/10), koalia liu kona-ba oinsa mercado fronteira bele ativu iha tempu besik mai.

“Ami sujere ba governu Timor Leste liu-liu ba Ministeriu ne’ebe mak relevante atu iha fulan Abril nia laran mercado Fronteira bele loke ona ba publiku,”dehan Tubagus Hasanudin, SE, MM, xefe delegasaun komisaun parlamentar RI.

Hatan ba kestaun ne’e, Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria ne’ebe mak responsabiliza ba Mercado fronteiras hirak ne’e liu husi Diretor Nasional Comersiu Externu Marcio Rosa Lay responde katak, MTCI sei esforsu makas hodi iha tempu besik mai mercado fornteira bele ativu ona.

“Ami sei la promete katak, iha fulan Abril nia laran mercado ne’e bele loke ona ba publiku maibe ami nia ministeriu sei kontinua esforu nafatin hodi bele remata kontruksaun mercado ida ne’e iha tempu besik mai,”informa Marcio.
Hodi hatene kondisaun mercado fronteira delegasaun husi nasaun rua ne’e, ba haree diretamente kontruksaun merdaco Mota-Ain ne’ebe mak direji husi DNCE-MTCI Marcio Rosa Lay. (Media MTCI)