MINISTERIO DO TURISMO DE TIMOR LESTE

“Emprezariu Labele Hanehan Povu ho Manipula Folin Sasan Bazikas”


Ministru Turizmu Comercio i Industria (MTCI), Gil da Costa Alves husu ba emprejariu tomak iha rai laran atu labele hanehan povu ho manipula folin sasan bazikas iha merkado.

Ministru Gil Alves hateten, emprejariu sira tenki halao aktividade negosiu ho justu, atu nune’e bele fo diak liu kontribuisaun ba dezenvolvimentu Timor Leste.

Ministru Gil Alves hatutan, atu dezenvolve ekonomia Timor Leste ba oin, emprezariu sira mos hanesan autor ne’ebe importante tebes. Maibe presiza tebes emprejariu sira tenki halao knar tuir regulamentu Governo nian ne’ebe ho papel fundamental ke forte iha aktividade negosiu.

“Atu fa’an sasan bazikas ba konsumidores sira iha Timor Leste Governo presiza emprezariu sira ne’ebe hakarak servisu ho justu atu nune’e la bele hanehan konsumidores sira,” sublinha Ministru Gil Alves wainhira offisialmente loke serimonia ho tema “Haforsa Sektor Privadu ba Dezenvolvementu Ekonomia Timor Leste” ne’ebe hala’o iha Aula Dili Conference Center (Eis Merkado Lama, Dili), Tersa (19/10).

Ministru Gil Alves iha okajiaun hateten, MTCI liu husi Inspeksaun Geral Seguransa Alimentar i Ekonomia, sei kontinua nafatin halao kontrola ba aktividades komersiais atu emprejariu sira halao kna’ar labele hamate konsumidores.

Tuir lei, Ministru Gil Alves afirma, Governu sei la tolera emprejarius sira ne’ebe malandru, la iha lisensiamentu de negosiu no fa’an sasan ne’ebe liu ona prazu.

Regulamentu ne’ebe Governu iha, Ministru Gil Alves afirma, laos atu hanehan ou hamate emprezariu sira maibe oinsa emprezariu sira tau folin ne’ebe tuir standar, tamba Governu ho hanoin servi no defende konsumedores. Media MTCI

“Hasae Valor Exportasaun Kafe Liu Husi Penetrasaun Merkado Internasional”


Ministeriu Turizmu Comercio i Industria (MTCI), liu husi Dirasaun Nacional Comercio Externo (DNCE) realiza seminariu ho tema “hasae valor exportasaun Kafe liu husi penetrasaun Merkado Internasional”.

Seminario ne’ebe realiza iha salaun konferensia eis Merkado Lama-Dili, Sexta (15/10) ne’e, loke offisial husi Inspektora Geral Seguransa Alimentar, Florentina Smith.
Florentina Smith iha nia intervensaun sublinha, MTCI no Ministeriu Agrikultura i Peskas (MAP) iha papel no responsabilidade bo’ot atu hasae kualidade no kuantidade Kafe. Nune’e, Florentina Smith hateten, liu husi seminario ne’ebe ho objekticu hamosu ideia foun atu hadiak liu tan politika dezenvolvimentu Kafe Timor ne’e, buka oin sa atu habelar Kafe Timor ba merkado internasional.

Entertantu Responsavel Dirasaun Nasional Comercio Externo (DNCE), Heliu Sinatra Tavares, nu’udar mos orador ba seminario ne’e, iha nia intervensaun hateten, presiza hadia produsaun Kafe iha Timor Leste atu nune’e bele atende komsumidores iha mundu, tamba tuir nia kuaze ema iha mundu oras ne’e gosta hemu Kafe.

“Purijemplu ema ne’ebe uluk hemu Cha, agora muda ba hemu Kafe. Tamba ne’e volume ema hemu Kafe agora aumenta a’as iha mundu,” hateten Heliu Sinatra Tavares.

Heliu Sinatra Tavares haktuir, wainhira nia rasik ho reprejentante husi Ministeriu Agrikultura i Peskas ba partisipa konferensia internasional Kafe iha Londres foin lalais ne’e, ne’ebe partisipa husi nasaun kuaze atus ida, no nasaun barak hakarak apoiu dezenvolve Kafe Timor, tamba ne’e nia sublinha presiza hasae produktividade Kafe no garante kualidade atu nune’e bele manan diak presu iha merkado.

Partisipa iha seminario ne’e, estudante Universidade Nasional Timor Leste (UNTL), Universidade da Paz (UNPAZ) no reprejentante estudante husi Universidade seluk, reprejentante seitor privado, Diretur Nasional Industrial no Agrobisnis, Ministeriu Agrikultura i Peskas (MAP), Fernando Egidio Amaral, Diretur DNPD, Antonio Ximenes, Diretur Nacional Finansas MTCI, Antonio de Araujo Soares, Diretur Nacional Lisensa Negocio, Fernando HI no partisipantes seluk. Media MTCI

MTCI Sei Loke ‘Jardim Zoológico Iha TL


Dili - Ministeriu Turizmu Comercio i Industria (MTCI) tuir planu sei loke Jardim Zoológico iha Timor Leste, nune’e bele proteze animal no meiu ambiente.
Ministru Turizmu Comercio i Industria, Gil da Costa Alves informa, nia rasik ho ekipa tekniku, Kinta (14/10/10), ba aponta ona ideia ne’e ho Prezidenti Republika (PR), José Manuel Ramos Horta, no Xefi Estadu rasik konsidera inisiativa ne’ebe iha ne’e nesesariu.
Tuir planu, Ministru Gil Alves hateten, Jardim Zoológico ne’e sei loke ida iha Maubara no ida iha kosta sul.
Ministru Gil Alves haktuir katak, oras ne’e dadauk nia parte hahu’u ona halo estudus no kontaktus ho tekniku sira, suporta internasional. No posivelmente iha tinan 2012 ba oin bele ona hahu’u projetu ne’e.
“Ita hahu’u agora ho baze ida para iha 2013 hanesan ne’e ita bele iha ona implementasaun,” hatutan Ministru Gil Alves ba Jornalista sira.
Ministru Gil Alves hateten, geralmente Timor Leste hanesan nasaun ida independente tenki iha mos fasilidade sira hanesan ne’e atu bele tama mos iha nivel ida ke bele fo rekeresaun ba povu, aumezmu tempu proteze meiu ambiente no fo meius de koinesimentu ba populasaun atu hatene sobre rikeza iha mundu ninian, hanesan animal no ai-horis sira. Media MTCI

Timor Leste Partisipa Konferensia Internasional Turizmu Iha Malaysia


Ministru Turizmu Comercio i Industria (MTCI), Gil da Costa Alves ho Diretur Nasional Turizmu Timor Leste, José Dias Quintas, iha loron 04-06 Otubru 2010, reprejenta Timor Leste nia naran ba partisipa konferensia Internasional Turizmu nian iha sidade Kinabalu, Sabah-Malaysia.

Objektivu husi konferensia internasional ne’ebe partisipa husi nasaun hamutuk 90 ne’e, atu oin sa bele buka hatene no kuinese industria turizmu iha nasaun ida-idak no bele dezenvolve diak liu. Konferensia ne’e mos foka ba dezenvolvimentu inovasaun produtu no estratejia merkado turizmu nian, atu bele garante seitor publiku no seitor privado ba aproveita no hasae liu tan potensia turizmu..

Konferensia internasional turizmu ne’e mos atu analiza estratejia ne’ebe objektivu no organizasaun ne’ebe susesu tiha ona iha negosiu iha area turizmu nian.
Materia prinsipal ne’ebe diskute iha konferensia ne’e mak hanesan, Mega Tren no Inovasaun (Mega Tendências e Inovações). Mosu opinioens husi espesialista sira kona ba pontu de vista tendensias ba turizmu no kompriende fator-fator susessu ba produtu turizmu inovasaun.

Konferensia internasional turismu ne’e lori lider mundial ne’ebe famozu deit kona ba turizmu nian, decisores politikus altu nivel sira, espesialista no autor sira husi seitor publiku no privado, hodi fahe esperiensia ba malu, koloka ideias ne’ebe folin tebes, no fo mos orientasoens ba malu kona ba oin sa dezenvolve turizmu iha futuru.

Iha viagen Ministru Gil da Costa Alves no Diretur Turismu, José Dias Quintas ne’e, hala’o mos sorumutu bilateral ho Ministru Turizmu Malaysia nian, Sri Dato Dr Ng Yen Yen. Agenda principal iha sorumutu ne’e foka liu ba dezenvolvimentu Rekursu Humanus, Asistensia Teknika no Investimentu rai liur iha seitor Turizmu.

Iha sorumutu ne’e, Ministru Turizmu Malaysia nian rekomenda ba Ministru Turizmu Gil da Costa Alves atu halo konfirmasaun ho Primentu Ministru Timor Leste atu haruka karta offisial ba sira nia Primeiru Ministru liu husi linha diplomata atu fasilita Timor Leste iha area dezenvolvimentu Rekursu Humanus, Ajudus Teknikus no husu Air Asia hala’o rute foun entre Kuala Lumpur-Dili iha futuru.

Ministru Turismu Comercio i Industria, Gil da Costa Alves mos hasoru malu ho Secretário Geral da Organização das Nações Unidas Mundial do Turismo (UNWTO), Mr Taleb Rafai, iha Malaysia.
Iha sorumutu ne’e, Mr Taleb Rifai promete iha tinan oin mai UNWTO prontu fo tulun Timor Leste atu organiza konferensia internasional kona ba dezenvolvimetu turizmu. Media MTCI

Governu Kontinua Sosa Produtu Lokal, Presiza Kualidade No Kuantidade


DILI – Governu liu husi Ministeriu Turizmu Comercio no Industria (MTCI) kontinua sosa nafatin produtu lokal ne’ebe mak agrikultor sira produz, maibe presiza agrikultor tomak garante kualidade no kuantidade produsaun.

Ba tinan ida ne’e (2010), produtu local ne’ebe mak sosa husi MTCI, barak liu husi Distritu 7 mak hanesan, Maliana, Viqueque, Suai, Lospalos, Baucau, Manufahi no Ainaro, distritu seluk seidauk.

Produtu ne’ebe tama makas husi distritu hirak ne’e mak hanesan, Hare no Batar hamutuk 2000 toneladas iha armagen Governu, no MTCI halo ona kooperasaun ho Ministeriu Edukasaun no Ministeriu Saude atu distribui produtu hirak iha tuir pedidu ne’ebe iha.

Inspektora Geral Alimentar e Ekonomio (IAE) Florentina Smith hateten liu husi konferensia ba imprensa, Sexta (08/10), iha salaun konferensia MTCI, kooperasaun ne’ebe MTCI halo ho ME ba merenda eskolar, maibe depende ba ME nia pedidu karik hakarak foremungu ka produtu seluk MTCI atende.

MTCI mos halo Kooperasaun ho Ministeriu Saude (MS) atu haré akordu iha tinan kotuk, para haré transformasaun aihan batar ba nutrisaun sei transforma ba batar ut. Kada fulan tolu sei fo 200 tonelada batar para atu hare oinsa MS halo kooperasaun ho Timor Global para halo prosesamentu batar ba batar ut ne’ebe ho kualidade as liu para fornese ba inan isin rua no labarik kiik ne’ebe falta nutrisaun. I nune’e mos halo kooperasaun ho MSS para halo distribuisaun apoio ba desastre naturais no tempu emergensia.

Nia haktuir, prosesu pagamentu ba kompania ida-idak tuir kuantidade no kualidade ne’ebe mak halo kontratu asina iha Inspesaun Alimentar Ekonomia. Tinan 2010 nafatin fo opurtunidade ba fornesedor sira atu hatama sira nia produtu local para husi minsteriu liliu gabineti ne’e sosa.

Produtu ne’ebe mak agora dadaun sira hatama mak hanesan batar, hare, foremungu, forekeli, koto no forerai. Aktividade kompras halao husi kompania 36 ne’ebe mak registadu atu halao aktividade kompras kona ba produtu lokal. Prosesu kompras balun hatama ona no balun seidauk. Fungsionario sira pronto simu produtu ne’ebe hatama husi fornesedor mai iha armagen governu nian.

IAE hatutan, prosesu sosa produtu lokal lao diak. Iha fulan Outobru tó Desembru sei fo nafatin oportunidade ba fornesedor sira atu hatama produtu mai iha governu. Aktividade ida ne’e, oras ne’e dadaun halo hela monitorizasaun, akompaniamentu no inspesaun makas kuando bainhira produtu ne’ebe tama mai kualidade ladiak no kuantidade la to governu la simu.

Nia dehan, agrikultor barak mak kestiona kona ba sira nia produtu local ne’ebe mak produs ona maibe husi parte MTCI nian la ba sosa. Ne’ebe ida ne’emak sempre sai preokupasaun ba povu agrikultor sira,” tenik Florentina Smit. Media MTCI

MTCI Realiza Feira Lokraik Kristu Rey, Promove Turizmu TL


Dili - Ministeriu Turismu, Comersio i Industria (MTCI) realiza tiona feira ho hanaran, Feira Lokraik Kristu Rey, ho objektivu atu promove liu tan Turizmu iha rai doben Timor Leste (TL). Nune’e bele atrai
Feira Lokraik Kristu Rey halao iha parte Kristu Rey, kada semana dala ida iha loron Kuarta, lokraik tuku 5 to’o tuku 10 kalan.
Feira refere sei halao to’o loron 15, fulan Dezembru tinan ne’e.
“Objetivu husi Feira lokraik ida ne’e atu ajuda seitor privadu hodi atrai turista. Para seitor privadu dezenvolve sira nia a’an,” hateten Xefi Promosaun Turizmu MTCI, Aquilino Santos Caeiro, wainhira organiza Feira lokraik iha áreia branka Kristu Rey.
Aquilino Santos Caeiro esplika katak, iha feira lokraik ne’e mós atu haree kreatifitas kualidade de produtu lokal, oinsa dezenvolve produtu lokal, para sai diak.
Aquilino Santos mós informa katak, aktividade feira lokraik ne’e la’os deit iha tinan 2010 ne’e, maibé sei hala’o mós iha tinan 2011 oin mai.
“Situasaun klimatika agora, tamba ne’e iha udan boot ami bele kansela ba fali loron seluk”, nia komenta.
Feira lokraik ne’e loke iha areia branka tuir Aquilino, fatin ne’ebé kuiñesidu no hanesan mós fatin turizmu.
“Tamba ne’e atu promove fatin ida ne’e, ho aktividade hanesan ne’e, ho ida ne’e ema bele mai ho familia, no ita mós promove fatin ida ne’e sai dezenvolve liu tan”, dehan Xefi Promosaun Turismu ne’e.
Iha feira lokraik ne’e partisipa husi Distritu Dili no Sub-distritu Maubara Distritu Liquica. Iha Feira ne’e iha grupu 42, husi Estrangeiru grupu 10, grupu 32 husi Timor Leste rasik. Iha feira ne’e mós kada grupu ba rezistu iha MTCI U$ 50.
Iha fatin hanesan Xefi Kunziña Ventura Hotel Cesal da Costa haforsa tan katak, feira lokraik, tamba bele fó libertimentu ba komunidade Distritu Dili no mós ba komunidade Distritu seluk ne’ebé mak mai partisipa.
“Triste oituan, tamba tempu ne’ebé oras ne’e halo, iha tempu udan”, dehan Xefi kuziña ne’e.
Feira lokraik iha areia branka, tuir Cesal da Costa, areia branka kristu rei fatin foun ida ne’ebé ema hotu-hotu gosta atu halibur an.
“Ne’ebé fatin ne’e ha’u senti pas atu loke Feira. Parese iha loron seluk ita bele halo iha fatin seluk ruma, maibé ita haree katak dezenvolvimentu ita nia rai konaba turismu iha tasi ibun oras ne’e dadauk seidauk hala’o didiak”, nia sublinha.
Hernany Teixeira Lopés hanesan Tuste of Timor husi Darwin hateten katak, feira lokraik mós oinsa nasaun TL hodi atrai turista sira.
“Feira lokraik ne’e kapas no bonitu los. Ha’u mai husi Darwin imi nia iha ne’e kapa’as, mós los, furak teb-tebes”, nia koalia.
Tuir Hernany Teixeira Lopés, feira ne’e bele halo povu TL kma’an, labele halo Timor oan sira tur iha sira nia uma bebeik, maibé agora to’o ona tempu Timor oan bele dezenvolve kultura rasik.
“Ho feira lokraik ne’e ema turista mós bele mai haree kultura Timor nian ne’e, porque ema husi rai lir fila karik tenki lori sasan Timor nian balun hodi promove”, nia komenta.
Tamba ne’e nia garantia katak, iha feira ne’e seguransa sei diak, tamba fatin kristu rei hanesan fatin ida ne’ebé mak sagradu.
Elsa G. De Araujo hanesan fa’an sasan kultura hateten iha feira ne’e hateten katak, agradase ho feira lokraik ida ne’e, tamba ema barak mak vizita. Media MTCI