MINISTERIO DO TURISMO DE TIMOR LESTE

MTCI Hahu Operasaun Natal ho Foos Baratu

DILI-Relasiona ho komemorasaun loron boot Natal 2011 no Tinan foun 2012 Ministeriu do Turismo, Comerciu e Industria halao Operasaun ba Natal ba foos baratu iha distirtu 13 nia laran.

Tuir Gestor Seguransa Alimentar Sancho....katak, tanba kestaun foos ne’ebe mak sempre sai problema boot ba povu sira iha distirtu liu-liu iha area rural, MTCI halao intervensaun ba iha distritu 13 tuir pedido husi autoridade lokal.

“Maibe oras ne’e dadaun iha ona despacho foun katak, MTCI sei halao operasaun Natal iha loron boot Natal no Tinan foun 2012, intervensaun nee sei halao iha sub distirtu 65 iha teritoriu Timor Leste laran tomak,”dehan Gestor ne’e.

Planu ida ne’e hahu ona iha loron Kuarta (14/12) horseik too 31 de Dezembru. Objetivu prinsipal maka, oinsa ita nai populasaun bele hetan foos ne’ebe ho folin baratu iha loron boot ida ne’e nune’e sira bele pasa loron boot ida ne’e ho kmanek liutan.

“Husi kada sub distriu MTCI sei oferese 50 toneladas, se karik latoo sei aumenta tuir nesesidade ba populasaun sira iha subdistirtu ida-idak,”dehan Sancho.

MTCI prepara ona foo hamutuk 3250 toneladas ho karong 25 kg ho nia presu U$ 12.00.
“Ba distritu hotu presu hanesan. Ami mos servisu hamutuk ho kompania iha parte aluga kareta nian no sira sei ajuda ami hodi prepara kareta ba distribuisaun nian. Maibe prosesu distrtibuisaun sei hamutuk ho funsionariu MTCI hodi evita manipulasaun ba presu,”reforsa Sancho.

Intevensaun halao ba iha distritu Covalima Baucau Ainaro Manatatu no sei kontinua ba distirtu Aileu Baucau no Manatutu hodi kompleta.

“Espera komunidade sira kontente hodi operasaun Natal ida ne’e, ho foos ne’ebe mak presu baratu,”espera Sancho. (Media MTCI)

MTCI Lansa Primeira Viagen Roo Dili Kupang



DILI-Hodi fasilita pasageirus ne’ebe mak hakarak halao viagen ba Kupang, Ministeriu do Turismo, Comerciu no Industria hamutuk ho kompania Labadain Diak hahu primeira lansamentu ba Roo Dili Kupang ho nia naran, MV. Citra Jet 03 ne’ebe mak asiste husi Diretor Nasional Turismo Sr. Jose Dias Quintas, Direto Portu Dili, Costantino, Komandante Polisia Maritima Lino saldanha no Diretor Kompania Labadain diak.

Roo Jet 03 sei halao viajen semana ida dala Rua iha loron Kuarta no Sesta ho presu hanesan klase ekonomia sei selu U$ 35.00 no VIP sei selu U$ 45.00.

Tuir diretor kompania Labadain Diak Antonio Amaral X, roo Jet 03 iha nia kapasisdade hodi tula pasajeirus hamutuk 220, sirkuntansia roo nee entre Dili ho kupang durante oras 8 too 9 kada viajen.

Pasajeirus sira sei halao sira nia viajen la uza visa husi embexada Indonesia iha Dili maibe sei uza deit viza on arrival iha Kupang.

Iha fatin hanesan mos Diretor Nasional Turismo Jose Dias Quintas hateten, husi parte governu kontente ho prezensa roo jet 03 tanba bele ajuda ona komunidade ne’ebe mak haraka halao viajen ba iha Kupang ho fasil liutan.

“Husi parte governu ami fo parabens ba ita nia kompania Labadain diak liu-liu ba iha diretor kompania ne’ebe mak iha inisiativa diak hodi hodi fasilita ita nia movimentu ba kupang diak liutan,”dehan Quintas.

Entertantu Diretor Kompania Portu Dili, realsa katak, sira sei kopera ho kompania Labadain diak hodi forma orariu viajen Roo nian entre Dili ho Kupang hodi fo benifisiu ba komunidade iha nasaun rua ne’e. (Media MTCI)

Ministro Turismo, Comércio e Indústria, Gil da Costa Alves hamutuk ho funcionários tomak



Ható parabéns ba Povo Timor Leste nebé Komemora Loron Proclamação Independência 28 de Novembro ba Dala 36, ho desejos katak liu husi momento históriku ida neé bele aumenta liu tan motivasaun ba ita tomak hodi Konsolida Unidade Nacional no Kontribui ba Prosesu Desenvolvimentu atu nuné timor oan tomak bele sente duni signifikadu husi “Ukun Rasik An” nebé Timor Leste alkansa ona.

MTCI
Gil da Costa A.N Alves

MTCI Kopera ho Ministério Infraestruturas hodi Promove TL



Ministério Tursimo, Comércio e Indústria estabelese koperasaun ho Ministério Infraestrutuas hodi promove Timor Leste liu husi Postais nebé prepara husi parte Média MTCI atu bele utiliza iha Correius TL, ao mesmu tempu nudar meiu ida atu hatudu paizagem no beleza rai neé nian ba nível nasional no internasional.

Postais nebé refere, entrega diretamente husi Directora-Geral MTCI, Manuela Gina Corte-Real ba Director-Geral Transportes e telecomunicações husi MinistérioInfraestruturas, Fernando Cruz liu husi serimonia nebé halao iha Salaun Reuniaun Correios Timor leste iha Díli.

Directora-Geral MTCI, Manuela Gina Corte-Real iha nia intervensaun afirma katak, inisiativa neé ho intensaun atu bele intensifika liu tan parte promosaun TL, liu-liu nia paizagem no beleza iha nível nasional no internasional atu nuné bele atrai interese turistas mai visita no investe iha Timor leste.

Maibe Manuela Corte-Real hein katak inisiativa bele iha nia kontinuidade atu nuné iha futuru beleza rai neé nian konhese husi ema iha mundo tomak.

Entretantu, Director-Geral Transportes e Telecomunicações Ministério Infraestruturas, Fernando da Cruz elojia esforsu husi MTCI iha espektu neé no konsidera hanesan inisiativa nebé importante atu promove correios Timor leste nian, liu-liu correspondensias liu husi postais, nuné mós promove beleza TL nian iha rai laran no estrangeiru.

Hamutuk postais 4.000 mak entrega husi MTCI ba Correios TL no sei utiliza ba correspondensias iha nível nasional to internasional.(Media MTCI)

Orsamentu 2011 ba MTCI Hetan Votus Maioria iha PN

DILI-Orsamentu Geral do Estadu (OGE)tinan 2011 ba Ministeriu do Turismo, Comercio no Industria (MTCI)hetan aprovasaun ho votus maioria iha Parlamentu Nasional, Kuarta (23/11).

MTCI Sosializa Lei ba Krimi Asambarkamentu no Especulação ho Dekretu-lei Presu Justu

Ministeriu Turismu, Komersiu no indústria (MTCI), liu husi Inspeksaun Alimentar e Ekonímika-IAE, halao sosializasaun ba Lei nebé regula Krimi Asambarkamentu e Espekulasaun, inklui Dekretu-Lei Presu Justu, nebé aprova ona husi Konselhu Ministrus no promulga husi Presidente da Repúblika.

Lei rua nebé refere mak hanesan: Lei No 4/2011 konaba Krimi Asambarkamentu e Espekulasaun no Dekretu-Lei No 29/2009 konaba Presu Justu.

Directora-Geral MTCI, Manuela Georgina Corte-Real iha abertura, hateten katak presiza duni esklaresimentu konaba dokumentu rua neé hodi bele sensibiliza empresarius no komersiantes atu bele konhese diak liu tan lei rua neé hodi evita dúvida wainhira implementa.

Ba participantes, Manuela Corte-Real explika katak, aktividade hanesan kompetensia konstitusional Governu nian no obrigasaun atu diriji no regula aktividade ekonómika no sektor sosial, nuné mós atu proteje konsumidores hodi labele prejudika parte rua neé.
Florentina Smith, Inspectora-Geral IAE, iha nia intervensaun, husui ba emprezarius no komersiantes importadores, grosistas no retalhu sira atu aproveita oportunidade ne’e hodi bele hatene konaba Lei rua neé atu evita hetan sansaun husi autoridade wainhira la kumpri norma hirak neé.

Dekretu-Lei ba Presu Justu ho objektivu atu estabelese forma intervensaun husi Administrasaun Públika iha formasaun presu, atu nuné bele fasilita regula presu ba bens no servisu nebé konsideradu fundamental ba bem-estar populasaun nian.
Regime neé kontribui mós ba justisa sosial no ekonómika familia nian, liu husi prátika presu justu neb’e akompanhadu ho medidas kriminalizasaun no espekulasaun presu.

Konaba Lei Krimi Asambarkamentu no Espekulasaun,atu garante efikasia sansaun ba intervensaun husi Estadu iha rasionalizasaun ba distribuisaun, formasaun no kontrolu ba presu, nuné mós atu hamate pr’atika espekulativa sira, evita mós pr’atika komersila restritiva neb’e ho refleksu negativu konaba presu.

Maibe ho diploma neé molok kriminaliza asambarkamentu no espekulasaun, sei estabelese rejime espesial ida ba krimi hasoru ekonomia, maibe ho natureza públika nebé la hakerek iha Kódigu Penal hodi bele fó protesaun ba merkadus no konsumidores, inklui bens jurídikus nebé merese tutela penal.

Seminariu nebé halao iha Sentru Konvenções Díli-CCD, konta ho prezensa husi emprezarius, komersiantes, funsionarius MTCI rasik, inklui konvidadus seluk.(Media MTCI)

Hasae Kualidade no Kuantidade Produsaun Kafé Timor, MTKI Apoiu Kompania Elsa Kafé



Railaku - Atu hasae kualidade no kuantidade produsaun Kafé Timor molok fa’an iha merkadu, tantu merkado nasional no internasional, presiza tebes situasaun, kondisaun no rekursu humanus, atu oin sa bele prosesa ho didiak kualidade no kuantidade ne’ebe ita hotu espera.
Hatan ba dezafius ne’ebe iha, Governu mak hanesan aman kria situasaun, kondisaun no prepara rekursu humanus atu nune’e bele atinji objetivu ne’ebe iha.
Governu liu husi Ministeriu Turizmu Komersiu i Industria (MTKI), lideradu Ministru Gil da Costa Alves, iha hanoin klean tebes ba dezafiu sira hotu. Nune’e, ho inisiativu hodi fo apoiu ba kompania lokal ho naran Elsa Kafé, Mákina boot produsaun hamutuk 3 ho pakotementu no Mákina natoon 2 atu hamoos Kafé kulit.
Sabadu (10/09), Ministru Turizmu Komersiu i Industria, Gil da Costa Alves offisialmente inagura Edefisiu kompania Elsa Kafé ne’ebe lokaliza iha Sub-Distritu Railaku, Distritu Ermera.
Elsa Kafé durante ne’e koinesidu hanesan kompania ne’ebe halo produsaun Kafé Timor.
Diretur Nasional Industria, Antonio de Araujo esplika, apoiu ne’ebe Governu fo ba Elsa Kafé ne’e ho objektivu atu Elsa Kafé bele hadi’ak liu tan kualidade produsaun Kafé ba Merkado (proses menjadi barang jadi)
Total orsamentu ne’ebe Ministeriu Turizmu Komersiu i Industria liu husi Dirasaun Nasional Industria apoiu ba kompania Elsa Kafé hamutuk kuaze U$D 140 ital mil.
Iha okajiaun inagurasaun Edefisiu Elsa Kafé, Ministru Gil da Costa Alves iha nia intervensaun subliña, apoiu ne’ebe Governu fob a Elsa Kafé tamba iha avaliasaun Elsa Kafé durante ne’e halao ona produsaun Kafé Timor, tamba ne’e, Ministru Gil Alves fiar katak, ho apoiu ne’ebe iha bele hakbiit liu tan Elsa Kafé atu atende nesesidade konsumidores Kafé Timor iha Merkadu.
“Ita nia Kafé Timor iha nia gostu oi-oin, maibe so ita tenki hatene koidadu no prosesa. Maibe hau fiar katak, Elsa Kafé bele halo ida ne’e, no bele hatudu ba Mundu Kafé Timor mak diak liu,” subliña Ministru Gil da Costa Alves.
Entertantu iha fatin hanesan, Responsavel Jeral Kompania Elsa Kafé, Manuel Rocha afirma, preparasaun ba produsaun Kafé iha Timor presiza tebes ho didiak, tamba kualidade Kafé iha Timor diferente, entre Distritus no Sub-Distritu sira.
“Kafé Ermera la hanesan ho Kafé Aileu, hanesan mos Kafé Aileu la hanesan ho Kafé husi Ainaro no Maubisse. Nune’e mos Kafé iha fatin seluk iha Timor laran tomak,” hateten Manuel Rocha.
Manuel Rocha lori komapnia Elsa Kafé nia naran hatoo agradese ba Governu liuliu Ministeriu Turizmu Komersiu i Industria, tamba bele tau atensaun diak ba hasae kualidade no kuantidade Kafé Timor.
Iha biban ne’e, Diretur Nasional Industria, Antonio de Araujo Soares, mos afirma, nia parte sei kontinua fo apoiu nafatin ba aktividade industria tomak iha rai laran, atu nune’e bele kaer metin nafatin kualidade no kuantidade produsaun rai laran molok assesu ba Merkadu. Media MTCI

MTCI Apoia as Pequenas Actividades Indústriais no País



Díli- O Ministério do Turismo, Comércio e Indústria, através da Direcção Nacional de Indústria, junto dos beneficiários, assinaram os contratos que consistem em apoiar a implementação dos programas de acordo com as propostas apresentadas por estes à Direcção Nacional de Indústria do MTCI.
O Director Nacional de Indústria, António de Araújo, informou que são 136 grupos provenientes de 13 distritos, identificados através das propostas apresentadas pelos mesmos à Direcção nacional de Indústria.
Depois da execução do orçamento cedido pelo Ministério, os beneficiários são obrigados a apresentarem os relatórios das suas actividades, a fim de facilitar o Ministério em verificar os resultados.
O Ministro do Turismo, Comércio e Indústria, Gil da Costa Alves na sua intervenção explicou que esta actividade é também um dos programas do IV Governo Constitucional com o objectivo de apoiar a comunidade no desenvolvimento das pequenas actividades industriais, que possam ajudar a elevar o seu nível de economia.
O Ministro aconselhou os beneficiários para serem mais creativos na implementação dos programas, visto que o resultado beneficiará o próprio, deixando assim depender apenas do governo.
Carlos B. Soares, responsável da “Iindústria Haburas Tahu Tempe”, como um dos beneficiários mostrou-se satisfeito com o rpograma do Ministério e prometeu que irá esforçar no sentido de executar o orçamento cedido pelo governo segundo a rpopsta apresentada.
A cerimónia da assintaura do contrato decorreu no Centro de Convenções de Díli, contando com a presença dos Inspectores e Directores do Ministério do Turismo, Comércio e Indústria. Media-MTCI

Six students will study in the area of Tourism in Estoril, Portugal

6 Scholarships awarded to study in the area of Tourism in Escola Superior de Hotelaria e Turismo do Estoril, Portugal.
Last Friday, 9 September 2011 the contract agreement is signed between the scholarships awardees and the National Director of Tourism presented by Mr. Jose Quintas, at the presence of H.E. Minister of Tourism, Commerce and Industry, Mr. Gil da Costa Alves and the awardees were accompanied by families in the meeting room at 10.30am.
The scholarship programme is the realization of Memorandum of Understanding (MoU) between The Ministry of Tourism, Commerce and Industry and the Escola Superior de Hotelaria e Turismo do Estoril in 2010.
Both parties agreed to support financially. The Ministry of Tourism, Commerce and Industry is responsible for return tickets, travel insurance, visa (Portugal and Indonesia), airport tax, and pocket money every month. The Escola Superior de Hotelaria e Turismo do Estoril is responsible for establishments, school fees and food allowance.
There were 105 applicants applied for the scholarships, 23 applicants passed documents selection. After Tourism knowledge and interview tests, 6 applicants were eligible to study Tourism in Escola Superior de Hotelaria e Turismo do Estoril, Portugal. The area of study programmes are Entertainment of Nature-based Tourism and Adventure, Tourism Nautical, and Management of Tourist Entertainment. DNT-MTCI

Taka Fatin Prostituisaun

Dili - Aktividade prostituisaun wainhira buras iha rai laran, bele afecta dignidade nasaun nian no sei lori moras neebe susar atu kura. Tamba nee, Governo hahú esforsa ho medidas atu bele kontrola no taka kedas aktividade nee wainhira identifika.
Medida hahú implementa husi Governu, tamba kria ona regulamentu ida hodi bandu total loke fatin prostituisaun.
Atu bele konkretiza ho efisiensia medidas hirak neé, husi parte imigrasaun tenki forte no konsistente, atu nuné bele evita ema estrangeirus tama TL utiliza visto turista hodi aproveita halao fali aktividades seluk iha rai neé, liu-liu aktividade prostituisaun, to influensia mós ema timor oan rasik. Atu prevene no kombate situasaun neé, Servisu Investigasaun Criminal (SIC), hamutuk ho Ministériu Turizmu, Comersio no Industria (MTCI) inklui Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) halao operasaun de revista ba fatin prostituisaun hodi bele taka kedas.
Servisu konjuntu neé konsegue taka tiha ona fatin prostituisaun lubuk neebe identifika iha sidade Dili. Kinta-feira (02/06/2011), MTCI liu husi diresaun Inspeksaun Alimentar i Ekonómika (IAE) hamutuk ho PNTL taka fatin prostituisaun iha Aitarak-Laran, besik Palacio Prezidensia da Republika.
Razaun nebé aprezenta nain balun fatin prostituisaun nian katak, sira tenki halao aktividade nebé refere hodi bele ajuda hetan osan ba atende nesesidade loron-loron nian, mesmu ke sira rasik hatene katak nee laos dalan diak atu sustenta moris, tamba iha impaktu negativu ba ema seluk nia moris.
Xefi Departementu Inspeksaun, José Ferreira Martins afirma, nia ho nia ekipa hamutuk ho PNTL sei kontinua nafatin halao knaar tuir lei no esforsa diak liu tan atu bele prevene loke fatin fatin prostituisaun iha rai laran. Media MTCI

MTCI Suporta Festa 20 de Maio iha Portugal



Portugal - Ministro Turismo, Comércio e Indústria, Gil da Costa Alves hamutuk ho komunidade timor oan nebé hela iha Portugal konsentra iha Lisboa hodi komemora loron Restauracao Independencia 20 de Maio.

Durante eventu, Embaixadora Timor-leste ba Portugal, Natalia Carrascalao le mensagem husi Presidente da Republica nebe foka liu konaba prosesu desenvolvimentu iha rai laran, espesifikamente sektor Edukasaun, Saude no Infraestruturas nebe hanesan areas importantes iha nasaun foun nee, hodi insiste ba governo atu tau atensaun...

Ministro Turismo, Comercio e Industria, Gil da Costa Alves iha nia intervensaun, husu ba timor oan nebe hela iha Portugal atu kompreende ho prosesu desenvolvimentu nebe dala barak mosu kritikas tamba lao neneik, hodi explika katak, tinan rua ka tolu deit seidauk sufisiente atu resolve buat hotu, tamba laos fasil wainhira governo hakarak implementa programas nebe atu fo benefisiu ba povo tamba buat tenki bazeia ba prosesu, kondisaun no situasaun.

Hafoin serimonia, Embaixadora Timor leste ba Portugal hamutuk ho Ministro Gil da Costa Alves simu rekordasaun desenhos husi alunos husi Coimbra.
Festa nebe nakonu ho partisipantes timor oan no portugeses balun anima husi grupo folkloriku timor oan husi Coimbra ho musica tradisional.

Eventu importante hetan suporte orsamental husi Ministério Turismo, Comércio e Indústria Timor Leste (***)

Empresarius Husi Portugal Sei Apoia Explorasaun Marmore iha Timor leste



Portugal - Ministerio Turismo, Comercio e Industria Timor-leste hamutuk ho Sentro Tecnológiku Aproveitamento e Valorização Rochas Ornamentais e Industriais-CEVALOR estabelese protokolu ida ho intensaun atu avalia potensial extrasaun ba fatuk ka marmore iha Timor-leste. Akordu nee asina entre Adido Comercial Ministerio Turismo, Comercio e Industria, Marcio Rosa Lay no Director-Geral CEVALOR, António Dieb.
Perante empresarius balun husi Alentejo, Ministro Turismo, Comércio e Indústria, Gil da Costa Alves fó konhese konaba plano estratégiku desenvolvimento nacional nebe ba tinan 2012 sei hahu ho industria ligeira nebe iha relasaun ho fatuk ka marmore, nudar rekursu nebe Timor-leste riku iha regiaun balun, tamba nee presiza iha prospesaun no analize kompletu ba kestaun nee. CEVALOR ho MTCI hahú primeiru kontaktu iha Maio de 2010. Hafoin tinan ida hodi halo avaliasaun ba akordu nebe asina, hetan konkordansia atu garante deslokasaun teknikus portugues nain 8 ba Timor leste.
“Iha fulan ida ka rua nia laran, ami iha ona kondisaun atu koloka ekipa teknika ida iha Timor-leste durante fulan 12 hodi bele halo identifikasaun no prospesaun, avaliasaun fiziku-mekanika ba karakteristika rekursus hirak ne nian, halo estudo viabilidade ekonomika ba explorasaun fatuk ka marmore iha Timor-leste" explika director-geral do CEVALOR, António Dieb.
Iha akordu nee koalia mos konaba deslokasaun timor oan balun ba Portugal hodi partisipa iha formasaun profissional iha área explorasaun ba fatuk ka marmore.
Antonio Dieb mos iha oportunidade nee aprezenta ba MInistro Turismo, Comercio e Industria proposta ba dala uluk konaba enkuadramentu juridiku ba explorasaun rekursus naturais no minerais iha Timor-leste. Molok halao visita ba empresa extrasaun Solubema, Ministro Gil da Costa Alves halo aprezentasaun kik ida konaba Timor-Leste nebé nudar nasaun foun, maibe ho krescimentu nebe makaas, nebe nia ekonomia bazeia liu ba minarai no gas natural, laiha divida publika, maibe rekonhe limite husi rekursus humanus nebe sei atrasa ituan prosesu desenvolvimentu nasional...
Maibe Ministro mos garante katak, tamba kestaun nee hanesan preokupasaun prinsipal ida ba governo, ezekutivu oras nee dadaun halo meius hotu hodi bele rezolve pelo menus situasaun nee.
Iha visita nee, Ministro Turismo, Comercio e Industria akompanhadu husi nia delegasaun nebe kompostu husi Director Financas, Chefe Gabinete no Media MTCI...

Expo Produtu Lokal Iha Lecidere: “Dezenvolve Kualidade, Assesu ba Merkado Internasional”




Dili – Produtus lokal, arte zenato no arte kultura, neebe timor-oan sira rasik mak produz, presiza tebes promove no dezenvolve diak liu tan atu nunee bele atrai konsumidor sira tantu nasional no internasional, i bele mos assesu ba merkado internasional.

Governo, liu husi Ministerio Turizmu Comercio no Industria (MTCI), halao tiha ona esforsu lubun boot atu labele abandona hela produtus rai laran, no Ministerio nee kontinua hatutan diak tebes knaar neebe iha.

Nunee, liu husi komemorasaun loron restaurasaun independensia Timor Leste ba dala sia (9), neebe monu iha loron 20 de Maio de 2011, MTCI koordena ho Ministerio relevante loke expozisaun produtu lokal iha Tasi-Ibun Lesidere, Dili.

Expozisaun neebe diretamente loke husi Primeiru Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, ho tema “Promove no Dezenvolve Produtu Lokal” nee hetan sussesu boot tamba produtu neebe prepara maioria hahuu iha kualidade diak ona kompara ho tinan hirak kotuk no komunidade barak tebes mak ba halao vizita no sosa produtu hirak nee.

Iha PM Xanana nia diskursu, PM Xanana hatenen, produtu lokal hotu neebe Timor-oan sira rasik produz nee presiza dezenvolve atu nunee bele assesu ba merkado internasional. Tamba nee liu husi expozisaun neebe halao, PM Xanana hatutan, intensaun Governo diak atu promove produtus hirak neebe iha no atrai konsumidor sira tantu nasional no internasional.

Expozisaun neebe halao durante loron lima (5), hahuu husi Kuarta (18/05) too Segunda (23/05).
Entertantu iha okajiaun, Diretur Nasional Comercio Domestico (DNCD) – MTCI, Fernando HI, neebe sai hanesan Prezidenti komisaun organizadora ba expozisaun nee sublinha, nia parte sei kontinua esforsu atu iha tinan oin mai loke expozisaun hanesan di’ak liu tan. No sei involve makaas liu tan partisipantes sira husi Distritus.

Orsamentu neebe uza ba expozisaun nee hamutuk U$D. 60 mil.
“Hau espera katak, eventu iha tinan oin mai ita sei halao diak liu tan tamba, esperiensia ba preparasaun mosu diak liu tan,” tenik Fernando HI iha nia Diskursu.

Eventu neebe halao tuir observasaun lao ho sussesu tebes tamba komunidade sira liliu iha Dili barak tebes mak ba halao vizita no produtus neebe prepara maioria iha kualidade hodi atrai konsumidor sira.
Kona ba seguransa, iha expozisaun nee lao diak tebes tamba iha koordenasaun husi parte PNTL. Media MTCI

Timor Leste Partisipa Aniversariu PATA 60th no Konferensia iha Beijing


Beijing - Governo Timor Leste liu husi Ministerio Turizmu Comersio no Industria (MTCI), lideradu Ministru-TCI, Gil da Costa Alves, partisipa aniversario PATA (The Pacific Asia Travel Association), no konferensia annual organizasaun nee, iha Beijing-China, durante loron 9-12 fulan Abril 2011.

Tópiku neebe foti iha konferensia nee maka, “Building Tourism past, present and progress”.

PATA, hanesan organizasaun ida neebe harii husi membru seitor privado no publiku neebe ezite iha rejiaun Asia Pacifiku, ho misaun estabelese parseiru entre membru sira, nunee bele kria no aslera industria Turizmu ida neebe kualidade, sustentavel i fo benefisiu ba nasaun sira iha rejiaun nee rasik.

Organizasaun PATA iha membru 64 nasoens i 400 hosi seitor privadu neebe involve iha industria turismo, hanesan agensia viagem, hotel, restaurante, aviasaun no seluk tan.

Timor-Leste sai nudar membru PATA komesa kedas iha tinan 2005.
Objectivu partisipasaun Timor-Leste iha konferensia ne’e maka, rona, hare no fahe informasaun entre membru sira, hodi nunee bele iha idea ba desenvolvimentu seitor turismo iha Timor-Leste.

Benefisiu neebe Timor-Leste hetan nudar membru PATA maka, asesu ba merkado turismo, promosaun ba destinasaun, koneksaun i kooperasaun entre seitor privadu.

Kada tinan fulan Setembru, PATA organija expozisaun Travel Mart, neebe hala’o iha nasaun deferente. MTCI atraves Diresaun Nasional do Turismo ho sector privadu organiza e atende evento refere. MTCI mos hala’o promosaun intregadu iha pagina internet no revista PATA kompas.

Delegasaun Timor-Leste neebe partisipa iha konverensia ne’e kompostu hosi Ministru Gil da Costa Alves, Vice Prezidenti CCI-TL, Lorenso de Oliviera, Teknico Provisional Promosaun Turismo, Antonio da Silva no Funsinario embasada Timor-Leste iha Beijing. (***)

Portugal Reforsa IAE Timor-Leste, Florentina Smith Rekonhese Presiza Duni Apoio


Dili - Inisiativa husi Portugal neé ható liu husi enkontru nebé halo Kuarta-feira (27/04) entre Representante Inspector-Geral ASAE husi Portugal, Manuel Andrade dos Santos no Inspectora-Geral IAE Timor Leste, Florentina da Conceição Smith iha salaun enkontru IAE Caicoli-Díli, nebé marka mos prezensa husi Chefes Departamentos no Assesores husi gabinete nebé refere.
Durante enkontru, Inspectora-Geral IAE relata konaba situasaun real iha Diresaun nebé nia responsabiliza, hanesan limite rekursus humanus, aspektu jurídiku no seluk tan, nebé karik iha posibilidade, bele hetan apoiu husi ASAE.
Florentina Smith hatuttan mós katak, maske Diresaun neé iha planus no programas nebé hakarak implementa, maibe limitações hirak neé hanesan obstákulu nebé sei impede atu konkretiza aspektus hirak ne é hotu.
Inspectora-Geral neé mós rekonhese katak, IAE presiza hetan formasaun pesoal adekuada, liu-liu ba parte inspesaun no apoio jurídiku, atu nuné bele fasilita servisu diresaun neé nian iha futuru.
Entretantu, Representante Inspector-Geral ASAE, Manuel Andrade dos Santos iha nia intervensaun, informa konaba objektivu husi nia visita nebé ho intensaun atu rekolha informasaun, ható sugestaun no fahe experiensia entre parte rua neé, konaba servisu nebé relevante.
Manuel Andrade mós explika konaba importansia husi inspesaun, kompetensia konaba protokolu koperasaun nebé bele estabelese entre parte rua neé.
Iha enkontru neé mós, sira diskuti konaba formasaun ba inspectores, oinsa bele haruka chefias operasionais ba tuir formasaun iha Portugal no haruka téknikus-formadores husi ASAE mai fó treinamentu ba funsionarius iha Timor-leste.
Iha parte lokraik, Representante Inspector-Geral ASAE hasoru malu mós ho Directora-Geral MTCI, Inspectores, Directores no Assessores nebé servisu iha MTCI.(***)

REVISTA MTCI































Gil Alves Sai Komissário Jeral Timor Leste ba Expo 2012 Iha Koreia do Sul


Dili - Konsellu Ministru nomeia Ministru Turizmu Comercio no Industria (MTCI), Gil da Costa Alves, sai hanesan Komissário Jeral Timor Leste ba Expozisaun Internasional “Expo 2012 Yesoa, Korea Sul”

Expozisaun Internasional nee sei halao, entre loron 12 fulan Marsu too loro 12 fulan Agostu 2012, iha Koreia do Sul, hodi hatoo vizaun ida sustentavel iha deversidade tasi nian no kosta marítima.

Timor Leste sei partisipa iha eventu ida nee ho objektivu atu halo promosaun ba iha rai liur (hafoin haree tiha sussesu iha Expo 2010 Chanhai China) ninia imagen no identidade nasional, nunee mos ba potensialidade dezenvolvimentu ekonómiku neebe mak nia iha. */Media MTCI

Coreia pronto fó asistensia téknika ba Ministério Tursimo, Comércio e Indústria iha area Turismu

DILI-Turismu hanesan mós faktor importante ida ba prosesu desenvolvimentu iha rai laran, neduni presiza atensaun husi partes kompetentes.

Ministério Turismo, Comércio Indústria hanesan instituisaun nebé responsável ba area neé, iha inisiativas oioin atu oinsa bele konserva no promove turismu, tamba hanesan mós meiu ida hodi bele ajuda hamenus dezempregu no aumenta reseitas ba Timor-leste.

Sexta-feira neé 11/03, Delegasaun ida husi Coreia hasoru malu ho Ministro Turismo, Comércio e Indústria, Gil da Costa Alves hodi diskuti konaba mekanismu atu identifika zonas turístikas iha Timor-leste.

Durante enkontru, Ministro Gil da Costa Alves informa konaba potensialidade neb’e Timor-leste iha konaba turismu, maibe rekonhese limite rekursus humanus, kondisaun infra-estruturas no akomodasaun, hanesan obstákulu nebé presiza hetan apoiu hodi bele konkretiza planus hotu neb’e elabora.

Tuir Director Nacional do Turismo, José Quintas, ida neé hanesan kontinuasaun husi enkontrus balun neb’e halao ona entre parte rua ne’e, atu bele identifika area turismu iha Timor-leste.

Parte Coreia hatudu disponibilidade atu apoia estabelesimentu Eskola Turismu iha Timor-leste no promete sei promove turismu Timor-leste, liu husi agensia viagens iha rai nebá. (Media-MTCI)

Díli- Komemorasaun Carnaval Timor-leste ba dala 3, halibur ritmu no tradisaun husi Timor-leste, Brasil, Indonésia, Singapura no Austrália.















Karnaval mai povu timorense, hanesan mós parte ida husi tradisaun no kultura nebé hahú kedas husi beiala, tinan-tinan sempre komemora.
Maibe, kada komemorasaun iha tinan-tinan sempre iha mudansa ba aprezentasaun no númeru partisipasaun, tamba bele nota katak, eventu neé atrai duni interese laos deit husi joven, maibe komunidade tomak.
Iha terseira komemorasaun Karnaval Timor-leste nebé organiza husi Ministério Turismo, Comércio no Indústria ne’e hahu husi Miniteriu Estrajeiro no remata iha Palacio do Governo, hahú ho ezibisaun roupa tradisional no modernu husi jovens nebé mai husi 13 distritu , nudar sinal ida atu promove talentu, kultura no tradisaun timor nian ba mundo.
Ministro Turismo, Comércio e Indústria, Gil da Costa Alves hatudu orgulhozu tamba tinan neé Karnaval Timor-leste hatudu avansu no susesu, haré ba númeru partisipasaun, aprezentasaun ho variedade tamba reflekta liberdade no demokrasia iha rai neé.
Tinan neé, laos deit timor oan, maibe sidadaun estrangeiru nebé iha Timor-leste hanesan Indonésia, Austrália,singapura no Brasil hatudu mós sira nia ritmu, kultura no tradisaun liu husi eventu importante neé, atu nuné povu Timor-leste bele konhese no hametin liu tan relasaun entre Timor ho sira nia nasaun.