MINISTERIO DO TURISMO DE TIMOR LESTE

MTCI-PN kria Projecto-Lei hodi Kontrola Folin Sasan Iha Merkado


Dili - Ministerio Turismu, Comersio no Industria (MTCI) servisu hamutuk ho Komisaun C Parlamentu Nasional nebé trata assuntus Ekonomia, Finansas no Anti-Korupsaun, hetan konkordansia atu kria Projetu-Lei ida nebé ho intensaun atu kontrola folin sasan, liliu nesesidade bázikus iha merkado.

Iha Projecto-Lei nee sei kriminaliza komersiante hotu iha merkado, wainhira manipula folin sasan.

Inisiativa neebé Governo, liu husi MTCI servisu hamutuk ho PN kria neé, relasiona ho manipulasaun folin neebé hala’o husi komersiante sira durante nee hodi buti konsumidor sira nia kakorok, liliu povu kbiit laek sira.

Konkordansia entre MTCI no PN ba inisiativa neé konsegue hetan durante sorumutu nebé halao iha sala Komisaun C iha uma fukun PN, Kinta-feira (24/02).

Partisipa iha sorumutu nee, Prezidenti Komisaun C, Manuel Tilman ho nia membru sira, Directora-Geral MTCI, Manuela Corte Real, Directora Nasional Inspeksaun Alimentar e Ekonomia, Florentina Smith ho nia membru sira. Media MTCI

MTCI-MI-SEOP Sobu Restorante Ocean View Beach Hotel


DILI-Tamba harii uma ilegal sem konesimentu husi governu liu Ministeriu da justisa, governu liu husi Ministeriu do Turismo, Comersiu no Industria (MTCI) servisu hamutuk ho Sekretariu do Estadu Meiu Ambiente (SEMA) no Sekretariu do Estadu das Obras Publika (SEOP) sobu dapur husi restaurante Ocean View Beach Hotel iha area Bebonuk, Tersa, (22/02).

Dapur ne’ebe tutan malu ho fatin han konsidera ilegal tanba harii iha rai estadu, maske iha kontratu aluga, maibe la iha lisensa halo konstrusaun no la iha lisensa halo negosiu.

Nain husi restaurante Ocean, sidadaun Malayzia, aluga deit rai ida ho luan kuaze 500 m2 iha estrada sorin besik tasi ibun hodi harii restaurante kiik ida ne’ebe fo servisu ba trabailador timor oan hamutuk nain 8.

Iha tinan 2006, Restaurante ne’e hahu haluan tan hodi kobre to’o tasi ibun. Ne’ebe ikus mai hamosu problema, tanba la iha lisensa husi Ministeriu kompetenti.
Direitur Ocean foin mak trata karta arrendamentu ho Ministeriu Justisa (MJ) iha tinan 2010.

Problema ne’e mosu tamba wainhira nain husi restaurante ne’e hakarak loke dapur ida iha area foun ne’ebe nia aluga ona husi MJ.

Restaurante Ocean asina kontratu ida ho Diresaun Nasional Terras no Propriedade-MJ, hodi fo arrendementu ba rai iha tasi ibun ho luan kuaze 1000 m2 ho presu USD $824 kada fulan.

Maske halo ona arrendamentu ba rai ne’e, maibe restaurante ne’e la trata karta lisensa halo konstrusaun iha fatin refere husi Sekretariu Estadu Obras Publika SEOP)-Ministeriu Infra-estrutura (MI) no la iha mos karta lisensa ba negosiu husi Ministeriu Turizmu, Comersiu no Industria (MTCI).

Direitur Ocean, Danny Lee, halo konstrusaun iha area tasi ibun hodi haluan ninia restaurante no harii mos dapur ida iha neba.

Tanba la bazeia ona ba kontratu ne’ebe estabelese, Ministeriu Infra-estrutura (MI) ho no.ref. MI/SEOP/53/DNEHPU/XII/2010 hasai karta ba restaurante Ocean hodi hapara konstrusaun, maibe, nain husi restaurante ne’e la preokupa ho karta refere.

Maske fo ona samada atensaun, maibe restaurante nain ne’e la preokupa ho regras ne’ebe vigora iha rai ida ne’e.

Ikus mai, MTCI liu husi karta no 40/DNT/MTCI/II/2011 ne’ebe hasai iha loron 15 Fevereiru 2011 hodi desidi atu sobu obrigatoriu restaurante Ocean.

Direitur Restaurante Ocean, Denny, rekoinese duni katak ninia parte simu karta samada atensaun dala 3 husi MI no MTCI, no nia husu ona lisensa ba Ministeriu hirak ne’e, maibe to’o ohin loron seidauk hetan resposta.

Uma ne’e, nia dehan, sei uza atu tein hahan (dapur), tanba susar tebes atu lori hahan husi estrada sorin ba sorin, laos deit tanba problema movimentu kareta, maibe tanba mos problema klima no rai rahun.
Tuir nia ho asaun sobu obrigatoriu ne’e, ninia parte lakon osan kuaze rihun USD $30-40.

Xefe Suku Komoro, Eurico da Costa de Jesus, hatete, lolos antes mai sobu ministeriu kompetenti tenki halo uluk negosiasaun ho parte restaurante. (Media MTCI)

MTCI Apoiu U$ 200.000 ba ETDA, Kapasita Foinsa’e Iha Area Turizmo


Dili - Hanesan tinan-tinan Governo liu husi Ministerio Turizmo Comercio no Industria (MTCI) fo apoiu ba grupus ka Organizasaun Naun Govermental sira, ba tinan ida nee, MTCI kontinua fo apoiu orsamento ho montante U$200.000 ba agensia ETDA ba programa kapasitasaun foinsa’e iha area Turizmo.

Serimonia lansamento ba prgrama nee halao iha loron Tersa (15/02), iha salaun ETDA, Fatuhada-Dili.

Diretur Nasional Turizmo, José Dias Quintas iha nia intervensaun iha serimonia lansamentu nee sublinha, partisipate sira tenki aproveita didiak oportunidade neebe iha atu nunee bele aplika iha servisu iha terenu.

“Hau hakarak hateten ba alin sira hotu katak, buat importante ida neebe ita tenki kaer metin iha ida-idak nia servisu fatin mak disiplina,” afirma Diretur José Dias.

ETDA, hanesan organizasaun ida neebe durante nee fo kapasitasaun ba foinsa’e sira iha area Turizmu no Hospitalidade. ETDA produz ona foinsa’e lubuk ida balun konsege hetan ona servisu permanente iha kompania privado sira, hanesan Hotel, Restorante no seluk tan.

Iha programa kapasitasaun, ETDA fo treinamentu oin sa foinsa’e sira bele servisu ho profisional, étika iha kompania sira neebe ETDA halao ona kooperasaun. ETDA halo kooperasaun ho kompania privado sira iha Dili inklui Distritu sira, wainhira foinsa’e sira treinamentu hotu durante fulan neen no ba halao estazio no bazeia ba kapasidade neebe iha kompania sira sei fo kontratu servisu.

Iha oportunidade nee, Diretora ETDA agradese tebes ba apoiu neebe Governo liu husi MTCI fo ba sira hodi sussesu sira nia programa neebe iha.

“Hau hakarak hatoo hau nia agradesimento boot tebes ba Governo liliu ba MTCI ba apoiu neebe iha,” sublinha Diretora ETDA.

Partisipa iha serimonia lansamento nee, Sekretario Estado Rekursu Naturais (SERN), Alfredo Pires, Diretos Nasional Sekretario Estado Formasaun Profisional, nain ba kompania nasional sira neebe iha kooperasaun no partisipante sira. Media MTCI

Pauzada Tutuala, Hatubuiliko no Atauro Sei Reihabilita


Dili - Fatin turizmu iha Timor Leste mesak furak no origen tebes. Husi nee se ita hadiak no koidadu maka bele dada turista sira husi nasaun sira iha mundu mai halao vizita no fakar hela osan ba ita nia ema sira no fo mos lukru ruma ba kofre Estado.

Tamba nee, iha ona planu prioridade ba tinan ida nee, neebe trasa husi Governu liu husi Ministerio Turizmu Comercio no Industria (MTCI), Dirasaun Nasional Turizmu (DNT), sei rehabilita Pauzada Tutuala, Hatubuiliko no Atauro.

Fatin turizmu hirak nee DNT halao ona surfei no orsamentu hetan ona aprovasaun iha Parlamentu Nasional, inkluidu iha Programa Dezenvolvimentu Desentralizado (PDD), neebe sei kontrola diretamente husi Primeiru Ministru.

Planu prioridade neebe iha, DNT mos sei fo apoiu ba area turizmu komunitario atu nunee bele dezenvolve liu tan inisiativa neebe komunidade sira iha atu promove fatin turizmu rai laran ho mehi atrai turista rai liur.

“Ami hanoin, ita atu dezenvolve diak liu tan fatin turizmu sira iha Timor Leste presiza tebes Timor-oan tomak nia kontribuisaun,” sublinha Xefi Promosaun Turizmu DNT, Aquelino Santos Caero. Media MTCI

Edefisiu ba Meteorologia no Standarizasaun Sei Harii Iha Tibar



Tibar - Hanesan nasaun, Timor Leste presiza tebes halo kontrolu ba sasan hotu neebe importa, tantu haree husi kualidade, kuantidade. No kontrola mos manipulasaun folin iha merkado.

Tamba nee, Ministerio Turizmu Comercio no Industria (MTCI), liu husi Inspeksaun Alimentar i Ekonomiku (IAE), Segunda (07/02), halao tiona surfei fatin iha area Tibar atu harii edefisiu Meteorologia no Standarizasaun.

Surfei nee halao diretamente husi Diretora Geral MTCI, Manuela Corte Real, Inspektora Geral Alimentar i Ekonomiku, Florentina Smith no Sub-Inspektur Geral IAE, Ernesto Monteiro. No iha surfei nee iha koordenasaun diak ho parte Dirasaun Terras Propriedades (DTP) parte Distritu Likisa nian, Reprejenta husi Diretur DTP Likisa, Victor da Silva Sabo, Xefi Suco Tibar, Bento Correia no rai nain neebe uluk iha tempu Indonesia nian faan rai ba Governo, Nando Tobar.

Rai neebe atu harii edefisiu ba Meteorologia no Standarizasaun nee luan kuaze 14 hektares.
Osan neebe atu uza ba konstruksaun nee hamutuk U$ 500 mil aprova ona iha Parlamentu Nasional, neebe inklui hotu iha Programa Dezenvolvimentu Desentralizasaun (PDD). Programa nee kontrola diretamente husi Primeiru Ministru. Media MTCI

Timor-oan Presiza Kontribui, Kuidadu Turizmu Rai Laran


Dili - Timor Leste hanesan nasaun foun ida iha mundu, neebe presiza tebes Timor-oan tomak nia kontribuisaun atu koidadu fatin Turizmu sira iha rai laran neebe mesak furak no origen duni.

Turizmu rai laran engeral fo rendimentu no kria kampo servisu ba Timor-oan sira, no aumenta lukru ba kofre Estado.

Governo liu husi Ministerio Turizmu Comersio no Industria (MTCI), Dirasaun Nasional Turizmu (DNT), durante nee halao ona esforsu barak hodi promove fatin Turizmu sira, maibe la too se laiha kontribuisaun diak husi publiku.

Nunee, meius seluk neebe DNT halao, oin sa fo koinesimentu ba publiku fatin Turizmu sira.
Iha loron 01 no loron 03 fulan Fevereiro, DNT servisu hamutuk ho Sentru Treinamentu Vokasional Juventude Manatuto, akompania estudante sira ba halao vizita ba fatin Turizmu sira iha sidade Dili.

Objetivu husi vizita neebe lidera diretamente husi Xefi Promosaun Turizmu DNT, Aquelino Santos Caero nee, atu oin sa foin sae sira bele koinese diak liu fatin Turizmu rai laran no engeral publiku bele iha konsiensia ba kuidadu fatin Turizmu sira liu husi aktivividade konkretu sira, no sente hanesan nain ba fatin hirak nee.

Vizita neebe halao, ba fatin Turizmu sira iha Dili laran mak hanesan, Simiteriu Santa Cruz, Estatua Krstu Rei no Estatua São Paulo II, Tasi Tolu-Dili. Media MTCI