MINISTERIO DO TURISMO DE TIMOR LESTE

Manipulasaun Folin Foos MTCI, MTCI Husu Povu Lalika Tauk Hato’o Keixa Ba Polisia

DILI-Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria hanesan reprezentante governu husu ba populasaun iha Timor laran tomak atu hatoo keixa ba Polisia iha distritu ida-idak atu bainhria hetan manipulasaun ba foos subsidiu ne’ebe mak governu fo b a povu atraves de empresarius. Tamba tuir depacho husi Ministru Turismo Comersiu no Industri, folin foos tenki faan ho presu $12.00 kada saku 35 kg.

Diretora Geral MTCI Manuela Corte-Real iha ninia servisu fatin, Dili. Ba jornalista nia hateten sekuandu folin foos liu fali $ 12.00 tenki hateten ba Polisia hodi foti asaun. Nia hateten presu tenki lao normal hanesan baibain.

“Ami kontinua kopera hamutuk ho Polisia Nasional Timor Leste iha distritu tomak atu bainhira hetan manipulasaun foos iha Mercado, sira (PNTL) tenki kaer tamba ne’e kontra ona despacho husi Ministru ne’ebe representa governu Timor Leste,”dehan Diretora Geral MTCI ne’e.

Alende kopera ho PNTL, nia haktuir katak, MTCI mos kria ona nia ekipa Inspeksaun rasik hodi buka tuir empresarius ne’ebe mak halao manipulasaun hirak ne’e.

“Ami hakarak identifika nia naksalak ruma iha ne’ebe. Tamba durante ne’e ami orientasaun ba empresarius sira klaru no justu ona, foo nia folin tenki 12 dolar labele liu presu ida ne’e,”tenik nia.

Maibe oras ne’e dadaun, nia haktuti katak, sekipa Inspeksaun sei husu tuir ba empresarius sira ne’ebe mak faan foos liu presu nia deklarasaun.

“Ami tenki husu se mak faan foos ba sira (empresarisu ne’ebe mak faan foos liu presu determinado)?. Sira sosa diretamente ou sosa tutan husi ema seluk?. Sei sira sosa tutan husi empresarisu seluk tenki , empresarisu ne’ebe mak faan tutan ba sira tenki fo hetene ba Ministeriu ou halo deklarasaun ruma, nune’e ami bele hatene,”esklarese Manuela.

Responde ba informasaun ne’ebe mak espalla katak, mosu gestaun ne’ebe mak ladiak iha prosesu subsidiu foos ne’e, Diretora Geral ne’e hateten, durante ne’e mekanismu ne’ebe mak MTCI iha lao ho diak.

“Maibe problema mak empresarius sira lakohi atu kopera no nakar liu hodi hamosu problema iha merkado,”dehan nia.

Tamba ne’e oras ne’e dadaun ami husu ba populasaun hotu atu lalika tauk hodi hatoo keixa ruma ba Polisia bainhira hetan manipulasaun.

“Ami mos husu ba povu atu kopera ho ami, hodi iha future manipulasaun lalika mosu tan. Lalika tauk atu hatudu ou hatoo keixa mai ami ou Polisia bainhira hetan manipulasaun. Tamba bainhira governu determina presu, governu haree hotu ona total kustu ne’ebe mak empresarius sira hetan,”Husu Manuela. (Media-MTCI)

PR Husu MTCI Muda Negosiantes Iha Metiaut

DILI- Presidente da Republika Dr. Jose Ramos Horta husi ba governu liu-liu Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria atu muda negosiantes sira ne’ebe halo negosiu iha parte Metiaut tamba fatin refere governu atu halo kontrusaun foun.
Informasaun ne’e hatoo husi Ministru Turismo, Comersiu no Industria Gil da Costa Alves hafoin remata hasoru PR iha palasiu Presidente Nicolau Lobato Dili, segunda (14/12).

Nia tenik estadu iha poder atu muda obrigatoriu empresariu ne’ebe loke restorante iha parte Metiaut. Tuir nia katak governu laos halo politika ida hodi haluha ema ne’ebe servisu nu’udar negosiatens maibe ida ne’e hanesan harmonia ida ba governu atu hamos fatin iha area Metiaut mai too area Lecidere.

Gil hatutan antes atu hasai empresarisu sira presiza hadia fasiliadde ne’ebe diak atu ema hirak ne’e bele tur fali iha fatin ne’ebe governu harii.

“planu ne’ebe governu halo oras ne’e dadaun komesa ona hanesan governu fo informasaun atu ema ne’ebe halo negosiu iha fatin ne’eba bele muda sira nia sasan,”tenik Ministru TCI.

“ ita halo buat ne’e atu dezenvolve sasan ne’ebe diak ba ema hirak ne’e, laos atu haruka ema sira sai arbiru deit,” nia hatutan.

Entertantu, Francisco da Silva nu’udar restorante nain iha Metiaut hatetet sira aseita karta notifikasaun husi DNTP (Diresaun Nasional Terras no Propriedades) katak, sira tenki muda husi fatin Metiaut tamba halo negosiu ilegalmente.

“Ami nia restorante ne’e dala ruma governu mos ba hola hahan iha ne’eba. Entaun deklara ami illegal ne’e kona-ba saida?. No iha planu atu halo projetu iha aldeia rua mais konsulta ona ema sira ne’e k lae?. Ne’e mak ami husu loloos ba Presidente da Republika,”dehan nia hafoin hasoru malu ho PR Horta. (myn)

Notisia Jornal Nasiona Timor Post,
Edisaun Tersa-Feira, 15/12/2009
Pagina 02

MTCI Tenke Hare Mudansa Kresimentu Ekonomia

Dili - Ministeriu Turizmo, Comersiu no Industria (MTCI) tenke kria politika diak no bao-fe atu hare ba mudansa kresimentu ekonomia nia laran.

Lia hirak ne’e hato’o husi Prezindenti Komisaun C Parlementu Nasional ba asuntus Ekonomia, Finansas no sub-Anti Korupsaun, Manuel Tilman iha sesaun plenaria PN, Kuarta (02/12).

“Koalia kona ba kresimentu ekonomia tenke klaru hira no mai hosi importasaun hira no fa’an hira i mos ba interese hira. Tamba parte seguransa alimentar importante liu tamba ne’e liu hosi fundus estabilizasaun ekonomiku tenke diak,” Tilman afirma hikas.

Amaro Piedade, membru grupu agrikultura hosi Distritu Baucau hateten, orsamentu ne’e importante liu tamba ne’e membrus Parlementu Nasiona nudar reprezentante povu tenke debate politikamente atu bele iha nia ejikusaun lao diak.

“Ami iha baje sente duni orsamentu ne’ebe MTCI implementa liu hosi programa sosa produtu lokal diak ona, maibe presija hadia nia mekanizmu atu ba oin bele lao diak liu tan,” Amaro afirma.

Vasco Freitas haktuir mos katak, politika governu diak ona maibe tenke iha informasaun nafatin kona ba sosa produtu lokal, tamba nudar ema agrikultura sente kontente wainhira hare ba programa sosa produtu lokal ne’e bele avansa hodi muda no hadia ekonomia povo iha baje.ino

Distritu Balun Menus Ai-Han

Dili – Parlemento Nasional identifika katak, ho bailoron naruk ne’e afeta maka’as ba komunidade sira iha are rural, tanba ne’e distritu balun komesa menus ai-han ona.

Membru PN husi Bagkada CNRT, Aderito Hugo da Costa, liu husi sesaun plenaria PN, Kuarta (02/12), haklaken katak, fundus dezenvolvimentu ekonomiku no seguransa agrikultura importante Tanba ne’e Ministeriu Turizmo Comersiu no Industria (MTCI) tenke kontinua sosa povu niaprodutu lokal hodi hasae valor agrikultura sira nian.

“Tuir dadus ne’ebe ami hetan iha baze katak, kondisaun ai-han menus komesa afeta ona iha distritu balu, tanba ne’e presiza duni atu aumenta osan ba iha fundus dezenvolvimentu ekonomiku no seguransa agrikultura,” Hugo hateten.

Vise prezidenti PN, Maria Paixao hateten, fundus ne’ebe establese importante atu responde nesesidade agrikultura. Tantu, MTCI tenke iha planu diak atu bele ejekuta orsamentu refere.

Iha parte seluk, Ministeru Turizmo Comersiu no Industria (MTCI), Gil da Costa Alves hateten katak, nia parte sei servisu hamutuk ho Ministeriu Agrikultura atu bele hala’o programa diak liu tan. Programa sosa produtu lokal ne’ebe liu hosi orsamentu estadu 2009, aloka Miliaun US$ 7 sosa produtu lokal ne’ebe ejekuta ona 73%.ino

NATAL

Selebrasaun Tinan 34 Proklamasaun Independénsia TL, Presidente da Repúblika Dr. Jose Ramos Horta “Timor Leste Nakonu ho Dame, Unidade no Liberdade”


Presidente da Repúblika Dr. Jose Ramós Horta hateten, Povu oras ne’e dadaun moris iha Dame, Unidade no Liberdade nia laran. Nia hatete lia hirak iha serimónia hasa’e Bandeira Nasionál iha komemorasaun Loron Proklamasaun da Independénsia TL ba dala 34.

“Loron ida ne’e ita haksolok duni festa iha dame, Unidade no liberdade nia laran,”dehan Presidente da Repúblika.
Presidente hateten katak, iha tinan hirak liu ba povu TL moris iha prekupasaun nia laran. “Maibé ohin loron povu Timor Leste bele dehan moris iha Dame nia laran,” informa PR.

Presidente informa mós, prekupasaun povu ohin loron nia mak Estrada, eletrisidade no be moos.

“Ita ohin seguransa la’o di’ak, maibé seguransa sei fragíl hela. Tamba ne’e presiza Timor oan tomak kontinua fo kontribuisaun di’ak liutan,” apela Presidente.

Diferénsia Boot
Komemorasaun Tinan 34 loron Proklamasaun da Independénsia Timor Leste nian iha tinan ida ne’e (28 de Novembro de 2009) iha diferénsia boot entre tinan hirak liu ba.

Diferénsia hirak ne’e ita bele haree husi komemorasaun loron Proklamasaun, ne’ebé mak hala’o iha Palasiu Foun Presidente da Repúblika nian. Ne’ebé mak antes ne’e sempre hala’o iha Palásiu do Governu.

No Promosaun Deviza husi estadu ba Taur Matan Ruak ne’ebé durante ne’e kaer knar hanesan Komandante Geral F-FDTL no Lere Anan Timur ne’ebé durante ne’e kaer knar nu’udár Xefe Estadu Maior da F-FDTL.

Promósaun deviza ne’e hanesan rekoñesimentu husi estadu ba sakrífisiu, no profesionalísmu servisu Taur no Lere nian durante okupasaun Indonezia nian too ohin loron sei hetan fiar nafatin hodi lidera instituisaun F-FDTL nian.

Alende ne’e iha parte kalan, Presidente da Repúblika, Primeiru Ministru akompaña ho nia família, Vise Primeiru Ministru Asuntu Sosial, Major Generál Taur Matan Ruak, Membru do Governu, Membru Paralamentu Nasionál, korpus Diplomátikus, Sosiedade Sivíl no mós povu iha kapitál Dili festeza loron históriku ne’e ho tiru fugetis husi Presidenti da Repúblika Dr. José Ramós Horta.

Tiru Fugetis ne’ebé mak hala’o darante minute 30 nia laran iha Palásiu do Governu ne’e, lansa husi Presidente da Repúblika hanesan simbolu Dame no Estabilidade.

Tiru Fugetis ne’e la’os de’it hala’o iha distritu Dili, maibé mós iha distritu 13 nia laran komesa tuku 9 kalan too 9.30 kalan. Iha komemorasaun loron proklamasaun alende anima populasaun ho tiru fugetis hetan mós animasaun husi grupo banda lokál.

Kuaze ema rihun ba rihun mak nakonu iha palásiu do governu hodi komemora hamutuk loron históriku ida ne’e.

Tuir observasaun Média MTCI nian iha terenu, nota katak komemorasaun loron espesiál ida ne’e, lao ho dame tamba hetan mós seguransa másimu hudi Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL).

Orsamentu ne’ebé mak aloka ba Selebrasaun Loron Proklamasaun ne’e hamutuk U$ 80 mil. (Média MTCI)

Happy Birthday, Timor-Leste







MTCI Aloka Osan $100.000 ba Feira Distrital



Dili – Ministeriu Turismu Komersiu Industria (MTCI) aloka orsamentu $ 100.000 ba administrasaun distritu 13 hodi organiza feira distrital hodi aniva povu liu husi proklamasaun indenpendesia TL iha loron 28 Novembru 2009 ba 34.

Direitora Nasional industria MTCI, Florentina Smith haktuir katak, Orsamentu $7000 mil no balun sei hetan $800.

“MTCI buka meus aloka osan ne’e atu administrador sira atu organiza programa planu asaun hodi realiza feira distrital,” haktuir Florentina ba administrador sira iha salao inkontro STAE segunda(23/11).

Tuir nia katak, wainhira orsamentu ne’e koloka, membrus Pontus fokal MTCI sei servisu hamutuk ho administrador distritu 13 atu realiza feira distrital hahu loron 27 to 29 fulan ida ne’e.

“Ami buka koperasaun husi administrador distritu sira atu fasilita ami servisu hamutuk, tanba feira ne’e ita halo atu anima povu diak liutan”, reforsa Florentina.

Nunee mos, Mnisteru Administrasaun Estatal Teritoriu Ordenamento (MAETO), Arcangeilo Leite husu ba administrador distritu 13 atu fasilita servisu hamutuk ho MTCI.

“Hau husu ba administrador sira para servisu hamutuk realiza programa Governu nian ne’e,” tenik Ministru ne’e.

Iha parte seluk, Administrador Interino Distritu Baucau, Antonio Guterres hato agradese tebes ba MTCI no pronto servisu hamutuk realiza feira distrital hodi anima povu Baucau. arz

Jornal Nasional STL,
Edisaun Tersa-Feira, 24-11-2009

Gil Alves : “$7Milioes Sei Haree Produtu Lokal”

DILI-Ministru Turizmu Comercio no Industria (MTCI) Gil Alves hateten, husi Orsamento Jeral do Estadu (OJE) tinan 2010, ho montante U$ 7 millões ba MTCI ne’e, Ministeriu sei haree liu ba produtu lokal.

“Ne’e Ministeriu rasik bele aumenta, maibe tenke haree produsaun Timor nian”, hateten Gil Alves ba Jornalista iha Uma Fukun Parlamento Nasional (PN), Segunda-Feira (23/11).

Ministru Gil Alves hateten katak, agora ai-han batar ne’e la iha tiha ona, maibe TL batar ne’e sei barak nafatin, entaun Governu sei deskonfia tanba batar ne’e main husi nasaun sorin (illegal, red), tanba ne’e Governu tenki kuidadu katak, tempu batar ne’e liu tiha ona.

Ministru Gil Alves esplika katak, Ministeriu rasik sei kontinua sosa hela buat seluk, laos batar deit, tanaba batar ne’e nia rasik sei hein tempu.

“Tanba TL, tempu batar ita hatene hela, tanba agora batar iha ita nia nasaun ne’e barak la halimar entaun it abele deskonfia”, nia deskonfia.

Gil Alves hateten katak, wainhira tempu diak bele aumenta tan produtu lokal, maibe tempu ladun di’ak mak produsaun mos la dun di’ak, tanba ne’e Ministeriu rasik sei hatene produsaun nasional loloos ne’e hira husi formasaun agrikultura nian, wainhira liu ida ne’e mak buat ruma la los.

Governante ne’e deklara katak, sasan ne’ebe tama tuir regulamentu tenke selu impostu, e regulamentu ne’ebe mak iha on abele hapara sasan sira ne’e.

“Maibe ita tenke kompriende ita nia rai fronteira ne’e fatin barak mos sei mamuk hela, entaun ema seluk sei ba mai avontade, neneik mos bebeik ita sei kontrola situasaun hotu ho diak, ho dekreitu lei ne’ebe mak husi ispeisaun alimentar Ekonomika aplika”, nia infroma.

Tuir Ministru Gil Alves, politika Governu nian iha inisiativa fo motivasaun ba povu agrikultor par abele kuda ai-han, e agora kompara ho tinan kotuk Governu iha politika ida ne’e la’o, tan tinan kotuk Governu ho U$, 700 mil buka produtu susar, maibe tinan ne’e haree, fos mos barak liu tan e batar no produtu lokal sira seluk mos barak liu tan.

Nia informa katak, povu komesa sente nia sasan folin no bele kuda avontade, pelumenus iha nivel kuda barak para ema bele sosa, ida ne’e mak importante liu, e depois ida ne’e hotu tiha mak produtu sira ne’e transforma fali para labele estraga ba produtu ne’ebe mak iha valor ekresentadu. JND-02.

Jornal Nasional Diariu
Edisaun Tersa-Feira, dia 24 -11-2009

Governu Prepara Ona Fos Ba Bailoron Naruk

DILI-Governu liu husi Ministeriu Turizmo Comercio no Industria(MTCI), prepara ona fos hodi antisipa bai loron naruk ne’ebe sei akontese.

Informa Ministru Turizmu Comercio no Industria, Gil da Costa Alves ba Jornalista Diário ne’e, Segunada(23/11) horiseik, iha uma fukun parlemento Nasional.

Maske total toneladas fos ne’ebe iha armajen Governu la konsege konta tanba rajaun lor-loron sempre halo distribuisaun, maibe Ministru Gil garante, fos ne’ebe nia parte prepara ona iha bele tahan to fulan Marsu tinan oin.

“Fos to Marsu laiha problema, mas konserteja ke ita labele hein to’o fos hotu” hateten Ministru Gil.N-2

Jornal Nasional Diariu,
Edisaun Tersa-Feira dia 24-11-2009

Timor Leste Hetan Reseitas U$ 902,743.70 Husi Jogos Lotaria Popular

DILI-Legalizasaun ba jogos iha Timor Leste tuir dekretu Lei No. 06-2009, de 15 de Janeiru de 2009 fo benfisiu duni mai Timo Leste, realidade ne’e hatudu husi reseitas ne’ebe mak governu hetan husi jogos illegais hanesan Lotaria Popular/ SDSB husi Junho to 15 de Outubro nia receita bruta no total hamutuk $ 902,743.70 iha tinan 2009.

Reseitas hirak ne’e mai husi kontribuisaun Sosial 10%, Taxa Sobre Premio 48% no Taxa ba Rendimento 40% no Impostu 7 %. Inspektor Geral Inspeksaun de Jogos-Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria (IGJ-MTCI), Minguel do Santos Lobato haktuir katak, IGJ mak durante ne’e halao inspeksaun no fiskalizasaun ba jogos Lotaria Popular/SDSB.

Knar no Fungsaun IGJ tuir Lobato, maka garante kumprimentu lei husi konsesionarius, kontrola funsionamentu makinas sorteius, kontrola material destinado ba jogos nian, kontabilidade ba especial jogos nian no mos iha kompetensi tuir lei haruka. Lobato mos informa katak, iha future governu liu husi MTCI iha hanoin atu legalize Jogos sosiais hanesan Futu-Manu, Kuru-Kuru no Bola-Guling iha teritoriu Timor tomak.

Oinsa atu kontrola tuir Lobato, MTCI kria ona mekanismu de kordenasaun ho PNTL iha distritu 13 nia laran atu fo apoiu hodi halao kontrolo ba jogos ilegais. Dezafius ne’ebe mak IGJ hasoru durante halao nia knar maka, falta de konesimentu tekniku Inspeksaun husi Funsionariu, no mentalidade komunidade ne’ebe mak sempre halao registo kontra implementasaun ba leis ne’ebe mak vigora.

“Meius ne’ebe mak foti mak hasae fali konesimentu ba funsionariu nian no aplika lei ho konsistensia,”dehan Lobato. Inspektor ne’e mos haktuir katak, orsamentu ne’ebe mak aloka ba IGJ iha tinan 2009 hamutuk $ 227,000. No to ohin loron IGJ executa ona 40 % no hein iha fin de dezembro bele ezekuta too 90%.

“Ba tinan 2010 inspeksaun Geral do jogos Propoin orsamentu hamutuk $ 197,000 ne’ebe sei aloka ba area formasaun professional, ekipamentus eletronikus no salariu ba assessor,”inform Inspektor. (Media-MTCI)

MTCI Propoin Miliaun U$ 38.77 Iha OGE Tinan 2010

DILI-Ministériu Turismo, Comérsiu no Indústria (MTCI) propoin orsamentu ho montante U$ 38.77 milioes. iha Orsamentu Gerál do Estadu (OGE) tinan 2010.

Orsamentu ne’e nia prioridade mak hanesan infrastutura no Seguransa Alimentar. No ba Orsamentu Geral do Estadu (OGE) 2009 ho total miliaun 61 ba MTCI husi OGE ne’e ezekuta ona 59.2% no restu U$ 11 milioes.

Ba tinan 2010 MTCI tau U$ 18 milioes hodi sosa foos. MTCI hatama tan orsamentu sosa foos tamba OGE 2009 ba sosa foos nia ladun sufsiente.

Ministru Gil mos aumenta katak, Foos iha armagen governu oras ne’e dadaun sei iha 30 mil toneladas, ne’ebe bele aguenta too fulan Marsu tinan oin.

MTCI konsege ezekuta OGE tinan 2009 too ona 59.2% husi osan U$ 61 milioes.Tamba ne’e espera too fulan Marsu 2010 bele ezekuta too 80%. (JND,Edisaun 29-10-09.Pag. 06)

Ba orsamentu tinan 2010 ne’e, MTCI aloka $ 885.000 ba Diresaun Nasional da Industria (DNI) hodi haree liu ba kapasitasaun mikro empresas industria iha distritu 13 nia laran, fo apoiu ba industria media, fornesimentu ekipamentus ba grupo organizado iha distritus.

Sei propoin mos $ 2.890.000 ba Diresaun Nasional Comersiu Domestiku (DNCD), hodi haree ba prioridades hanesan konstrusaun armagen, kontrusaun Mercado no Silus.
Ba Diresaun Nasional Comersiu externo sei aloka $ 793.000 ba prioridade hanesan estabelesimentu Adido de Comersiu iha Surabaya Indonezia no mos aloka ba iha SUKUFINDO.

Ba area Diresaun Nasional Turismo (DNT), sei propoin $ 4.550.000 ba area hanesan kontrusaun hotel 5 estrelas no Turismo komunitaria no partisipasaun TL iha feira internasional.

Atu bele estabeles presu iha Mercado, MTCI sei propoin orsamentu ho montante $ 229.000 ba Diresaun Nasional Pesquisa no Dezenvolvimentu (DNPD).

Seguransa Alimentar sei aloka $ 522.000 ba prioridade hanesan Foos. No Inspeksaun Geral de Jogos sei propoin aloka $ 197.000.

Ho alokasaun orsamentu ne’e, tuir Ministru Turismo, Comersiu no Industria Gil da Costa A. N. Alves, MTCI bele hadia nia kualidade servisu no servi povu Maubere ho diak liu tan. (Media-MTCI)

MTCI Sosa Produtus Lokal Boro-Ceru Toneladas 4

DILI-liu husi programa “Povu Kuda Governu Sosa Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria (MTCI) sosa ona produtu local husi koperativa Boro-Ceru hamutuk toneladas 4.
CBC ne’ebe konsentra iha distritu Baucau rekonese katak produtus local ne’ebe governu konsege sosa tanba koperasaun diak husi governu ho CBC hodi sosa no no promove produtus local.
“Programa Povu Kuda Governu Sosa iha folin tebes ba sustentabilidade agrikultor sira nian hodi hetan osan hadia vida ekonomia uma laran nian,”afirma vise Cornedador no Seksaun TRansporte CBC, Domingos dos Santos ba STL iha Fomento, Dili Kuarta (18/11).

CBC harii kedas iha tinan 1975, ne’ebe maioria membrus sira povu agrikultores husi total memebru ema 100 resin iha distritu Baucau.

Fundus ba CBC husi membru sira rasik, mesmu too ohin loron lalaos CBC nian sedauk hetan asesu boot. “Ami kontinua ajuda grupu agrikultura sira iha Distirtu Baucau atu bele dezenvolve sira nia produtu local ne’ebe iha,”Domingos hatete.

Iha parte seluk, manejer Coperativa Creditu Fini Soru Mutuk (CCFSM) Jose Vila Nova Martinsn hatete, governu oresija tau prioridade ajuda koperativa sira ne’ebe ativu hela.
Nune’e, presija fo kapasitasaun ba membru sira atu bele komprende no meneija didiak lalaos koperativa hodi hetan asesu.

Aniceto Pereira, nu’udar komunidade afirma katak, governu iha dever boot atu ajuda koperativa hodi dezenvolve diak liutan iha futru.

Lalaok importante ne’eb egovernu tenki tetu tuir Pereira fo kapasitasaun masimu ba membru koperativa sira hodi bele dezenvolve sira nia ativiade atu servi povu kik sira. (ino)

Jornal Nasional STL,
Edisaun Kinta-Feira (19/11/09)
Pagina 06

Investidor Malaysia Prontu Investe iha area Indústria no Turismo iha Timor Leste



DILI - Hanesan nasaun foun ne’ebe mak nakloke aan ba investimentu, no riku ho rekursus naturais oin-oin, Timor Leste hetan oportunidade barak atu simu investimentu husi rai liur.
Tamba Investimentu hanesan dalan ida atu ajuda dezenvolvimentu, Timor Leste esforsu aan makas tebes atu dada investidores internasional hodi mai investe iha nasaun ne’e. Ho esforsu ne’e mak, Timor Leste konsege hetan sinál pozitivu ida husi nasaun Malaysia ne’ebe mak iha interese boot atu investe iha TL.

Tersa-feira (17/11), delegasaun investidores husi Malaysia hasoru malu ho Ministru Turismo, Comersiu no Industria hodi koalia diak liu tan kona-ba area saida deit mak presiza sira atu investe ba liu-liu iha area industria nian.

Delegasaun ne’e kompostu husi investidores nain 3 ne’ebe xefia husi Dator Arunasalam, DMPN,DSPN, JPA, diretor exekutivu kompania Janar Resources SDN.BHD no mos Representante embaixador Malaysia iha Timor Leste.

Objetivu husi visita ida ne’e mak oinsa bele hametin relasaun diak entre guvernu Timor Leste no Governu Malaysia liu investimentu ne’ebe mak nasaun ne’e sei tau iha TL.

Investidores hirak ne’e, propoin ba governu liu husi MTCI iha áreas hanessan Habitação (Perumahan), Biomassa ka kombuistivel alternativo, tratamento de águas no harii Restaurantes.

Visita ne’e hanesan visita ba daruak delegasaun ne’e mai TL. Visita ba dahuluk delegasaun ne’e halao hodi halao estudu ba area ne’ebe mak potensia liu atu bele investe ba.

Objetivu prinsipal maka oinsá bele koalia ho governu liu husi MTCI atu bele iha lalais akordu ida entre investidores ne’e ho governu Timor Leste nune’e bele aselera prosesu investimentu iha TL.

Ministru Turismo, Comersiu no Industria Gil da Costa Alves informa katak, TL komesa nakloke aan ona ba investimentu. Ho investimentu husi Malaysia hanesan sinal pozitivu ida mai povu ne’e.

“Governu ne’e simu sira nia prezensa hodi mai investe iha Timor Leste. Ne’e hanesan parte ida atu hatudu sira nia vontade atu mai investe no iha tinan oin karik ita bele avansa ho MoU ruma hodi komesa investimentu,”tenik Ministru Gil.

Iha fatin hanesan mos, Ambasador Malaysia mai TL Nazarudin Bin Salleh hateten investidor ne’e iha inisiativa boot tebes atu ajuda dezenvolve nasaun TL no laiha problema ba sira sobre ba osan hira mak sira tenki investe.

“Importante mak governu Timor Leste iha ona certeja atu servisu hamutuk ho sira. Karik iha ona MoU ruma bele fasilita lalais sira hodi investe iha Timor Leste,”dehan Nazarudin.

Kompañia China,
Prontu Suporta Laboratorium Aihan Mai TL


Antes ne’e mos (Segunda-Feira, dia 16/11/2009), MTCI hetan mos visita husi delegasaun investidores husi Xina kompania Sino Green Land Corporation hodi koalia kona-ba Green Food no oinsa mak Timor bele aprende no produs iha rai laran aihan organika no saudavel. Kompania ne’ e iha hanoin atu ajuda Timor Leste iha area laboratoriu ba Aihan. (Media MTCI)

Negosiantes Foos MTCI Tenki Iha Armagen

Dili-Komunidade husu ba governu liu husi MInsteriu Turismo, Comersiu n Industria (MTCI) atu identifika empresarius hirak ne’ebe faan foos governu no kontrola didiak hodi kuidadu foos nia kualidade.

Domingos Pereira, nu’udar empresarius kiik hateten katak, ema hirak ne’ebe faan foos tenki banati tuir kriterius husi governu nian hodi kria armagen rasik.

Nia dehan, negosiantes foos MTCI tenki iha armagen hodi garante foos nia kualidade. Se lae, habai arbiru deit iha loron no rai rahun laran. Ne’ebe, ikus mai bele afeta ba komunidade nia saude.

Inspector Geral Ekonomia no Alimentar, Epifanio da Silva Faculto hateten, ema ne’ebe faan foos governu tenki iha armajen rasik atu bele garantia kualidade foos, tanba faan arbiru iha Estrada ibun sei estraga hotu foos nia kualidade.

“Parte governu nian sei hare nafatin ema ne’ebe faan foos governu tenki iha armajen rasik atu bele garantia kualidade foos. Tamba ema barak faan foos iha dalan nini , ne’ebe bele halakon kualidade foos lori sofrimentu boot ba komunidad ewainhira konsumu foos MTCI,”dehan Epifanio.

Jornal Nasional STL,
Edisaun Segunda-Feira dia 16 de Novembru de 2009
Pagina 07

Governu Tenki Tau Matan ba Kualidade Produtus Lokal

DILI-Grupo agrikultores husi Distritu Bobonaro husu ba governu atu bele haree no identifika kualidade produtus local. Nune’e bele kria politika ida hodi hadia no aumenta produsaun agrikula.

“Ministeriu Agrikultura halao ona intensifikasaun hasa’e produtus lokla, maibe tenki iha seriedade atu hadia kualidade ho kuantidade produsaun agrikula, hanesan Batar, Hare, Fore-mungu, Fehuk-Ropa, koto no seluk tan,”hateten Natalino Fereira, membru grupo agrikultura husi Bobonaro ba STL iha edifisiu MAFP, Dili Kinta (11/11).

Iha fatin hanesan, Avaristo Martins da Silva hatetetn katak, informasaun ne’ebe hatoo husi governu liu husi MInisteriu Turismo, Comersiu no Industria (MTCI) kona-ba Programa “Povu Kuda Governu Sosa” diak ona, maibe teni halao too aldeia hirak ne’ebe iha potensia boot ba produsaun agrikula nian.

MInistru Turismo, Comersiu no Industria Gil Da Costa Alves hatoo katak, governu sei tau nafatin orsamentu ba sosa produtus local iha anu fiscal 2010. Governu programadu ona atu tau milioes 7 USD hodi sosa produtus local iha tinan 2010. Ne’ebe programa ne’e sei halao fulan tolu dala ida iha distritus ne’ebe iha produtus local.

“Iha tinan kotuk ami gasta miliaun 1 USD, tanba ne’e tinan 2010 bele aumenta tan produsaun par abele fo benefisiu diak ba agrikultor sira,”dehan Ministru Gil. (ino)

Jornal Nasional STL,
Edisaun Segunda-Feira 16 de Novembro 2009
Pagina 6

Lotaria Ilegal “Buras” iha Baucau, *Husu MTCI Atu Seriu Kontrola

DILI- Hafoin Ministeriu Turismu, Comerciu no Industria(MTCI) legalize jogus Lotaria Popular ho dekretu Lei no.06/2009 hodi fo oportunidade ba kompanhia RUDAL atu maneija, maibe la konsege satan jogus lotaria ilegal seluk.

Exemplu iha distritu Baucau, lotaria ilegal mosu hanesan tutu-keu, ne’ebe komesa fa’an aberta iha rai neba. Fenomena ne’e, lori duvidas bo’ot ba povu, liu-liu ema hirak ne’ebe consume jogus Lotaria Popular RUDAL, ne’ebe legalize ona usi MTCI.

Marcelino Pereira, kliante Lotaria Popular RUDAL husi Distritu Baucau ba STL iha fomento, Dili, informa katak, lotaria ilegal ne’ebe fa’an ona iha Baucau ho folin US$0.80 to’o US$1.00kada exemplar, afeta ba sirkularidade Lotaria RUDAL ne’ebe hetan legalizasaun fa’an US$1.00 to’o US$1.25 kada examplar.

Pereira husu ba governu atu kontrola atividade jogus lotaria ilegal tuir dekretu lei ne’ebe aprovadu ona iha Konselhu Ministru.

“Ami hare jogus lotaria ilegal bele lori porlema sosial, tanba la garante merkadu ne’ebe legal, tanba ne’e governu tenke toma atensaun hodi regularize lotaria ilegal,” Pereira afirma.

Nia reconhese katak atividade sirkulasaun jogus lotaria RUDAL nia ajensia balun fa’an iha Baucau US$1.25, ne’ebe la obriga atu ema tenke sosa.

Rajaun fa’an US$1.25 hodi bele sosa pulsa SMS mai sentral RUDAL Dili hodi hatene lalais numeru ne’ebe sai iha kada periode.

“Governu autoriza ami atu fa’an US$1.00, maibe ajensia balun fa’an US$1.25 para bele fasilita SMS ba sentral jogus lotaria RUDAL hodi fo sai numeru iha kada periode,” Pereira tenik.

Carlos Ximenes hateten, ajensia WA lotaria Popular RUDAL fa’an US$1.25 la’os atu hetan lukru no la obriga ema atu sosa. Ne’e, tuir Ximenes, atu bele fasilita deit rona rezultadu lalais.

Inspektor Geral Jogus MTCI, Miguel Lobato hateten katak, governu iha ona planu atu kontrola jogus ilegal. Governu mos indentifika ona ema ne’ebe mak halo atividades ilegal no balun jkomesa hetan prosesu ona iha Ministeriu Publiku.

Objetivu legalize jogus Lotaria Popular atu bele kontrola jogus iha rai laran, kontrola osan labele sai ba liur no bele selu ba estadu.

“Taxa ne’ebe kompanhia RUDAL selu iha oin porsentu 15, taxa premio porsentu 10, taxa rendementu porsentu 50 no taxa annual porsentu 10,” Lobato hateten.

Jornal Nasional STL, Edisaun Kuarta-Feira
Dia 11 de Novembro de 2009
Pagina 7

Programa MTCI “Povu Kuda Governu Sosa” Lori Povu Agrikultores Sai Husi Kiak no Mukit

DILI- Programa no Politika governu liu husi Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria (MTCI) ne’ebe halao kampanha ba Programa “Povu Kuda Governu Sosa” ida ne’e dalan diak tebes atu hadia agrikultura nia moris maibe presija mekanismu ne’ebe diak atu povu agrikultura sira labele tane liman nafatin ba governu.

Lia fuan hirak ne’e hatoo husi grupu agrikultores husi Bobonaro Agostinho Pereira ba STL iha edifisiu MTCI Fomento Dili, Sesta (06/11). Kampanhe kona-ba sosa produtus local ne’ebe durante ne’e lao iha distritus ne’eba iak ona maibe presiza nia implementasaun ,ala tenki klaru. Atu agrikultura bele ba faan sira nia produtus local ne’ebe sira iha baje ne’eba.

Maibe depois ukun rasik aan mos organizasaun hamutuk ho nia membrus sira halao kampanye kona-ba oinsa mak promove produtus local rai laran nian. Ida ne’e presiza prioridade liu tamba produtus local katak, produtus hotu ne’ebe agrikultura iha presija promove diak.

Programa MTCI rasik diak tamba ne’e NGO Hasatil fo apoiu maibe tenki iha mekanismu ne’ebe diak atu produtus ne’ebe sosa ona husi maluk agrikultores sira labele sai aat deit ona no gasta osan estadu nian ba programa produtus local.

“Ami nia organizasaun uluk kedas kuandu Timor Leste hetan ukun aan ami focus ba kampanha produtus local atu oinsa maka bele promove diak agrikultura nia produtus local ne’ebe iha. Maibe presija sistema ne’ebe diak no kondisaun armajen tamba dehan sosa produtus local maibe tau iha armajen ikus mai aat ida ne’e estraga osan estadu nian tamba ne’e mak tenki haree didiak,”dehan nian.

Deolindo Pinto nu’udar grupo agrikultura husi distritu Viqueque hatoo mos katak, programa governu no politika governu liu husi MTCI diak tebes, tamba bele fo prioridade ba argikultures atu hadia sira nia ekonomia.

“Tuir hau nia haree programa MTCI nian diak tebes maibe presija realize didiak no uja sistema ne’ebe bele fo benefisiu diak liu tan baa mi agrikultores atu hetan osa,”tenik nia.

Nia husu ba governu liu husi MTCI atu programa Povu Kuda Governu Sosa lao nafatin no husu mos atu sosa mos produtus local sira seluk.

Inspektor Geral Alimentar no Economia Epifanio da Silva Faculto hateten, programa governu kona-ba Povu Kuda Governu Sosa ne’e sei halao nafatin ba iha fatin ou distirtu s ne’ebe maka parte ministeriu agrikultura identifika ona katak, fatin ne’e potensial ho produtus local.

Entaun MTCI sei tama iha ne’eba hodi halao kampanha kona-ba sistema sosa no folin produtus local ne’ebe mak governu sei sosa.

“Ne’e hanesan dalan ida atu ajuda povu kiak no mukit sira nia ekonomia. Nune’e sir abele ajuda sustenta sira nia uma laran no hodi sira nia oan ba eskola,”dehan Faculto.

Nia mos hatutan katak, programa MTCI distritru no sub-distirtu hotu MTCI sei kobre hodi halao kampanha hirak ne’e, no husu ba populasaun atu kopera hamutuk. (ino)

Jornal Nasional STL,
Edisaun Tersa-Feira, dia 10 de Novembro de 2009
Pagina 11

Povu Atauro Husu MTCI Hadia Fatin Turistika Ilha Atauro

Dili-Sub-Distritu Atauro, Distritu Dili bele dehan sai hanesan potensia boot ba Turismo nian, tamba ne’e governu tenki tau atensaun hodi hadia kondisaun infrastutura iha ilha ne’eba.

Membru Parlamentu Nasional Brigida Antonia Coreia rekonese katak, Ilha Atauro iha potensia boot atu dada turista estrangeirus no local, tamba ilha ne’e estratejiku no iha potensia cultural ne’ebe furak.

“Ilha Atauro nu’udar fatin espesifiku ba turista sira tanba ne’e governu tenke realize nia promesa hodi hadia kondisaun infrastutura iha ne’eba atu bele fasilita diak liu tan turista ba rai ne’eba,”katak Brigida ba STL iha uma fukun PN, Segunda (09/11).

Nia fiar katak iha futuru mai Ilha Atauro sei oferta defisa diak ba nasaun wainhira goveru hadia no proteze riku soin cultural ne’ebe nakonu iha Atauro.

Iha parte seuk Samuel Soares hateten, governu tenki identifika ona fatin turistika no hadia dadaun kondisaun infrastutura hodi bele atria turista sira.

Nia orgullu tebes ho programa governu nian liu husi Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria (MTCI) ne’ebe hadai ona fatin Turismo iha fatin balun. Maibe nia husu atu MTCI keta haluha potensia boot Turismo nian iha Ilha Atauro. (m’nu)

Jornal Nasional STL
Edisaun Tersa-Feira dia 10 de Novembro 2009
Pagina 4

Desiminasaun Lei Funsaun Publika Ba Funsionariu MTCI, Manuela Corte-Real : Funsionariu Tenke Hatene Nia Direitu no Dever

DILI-Hodi aumenta koñesimentu kona-ba dever no direitu funsionariu publiku, Ministeriu Turismo, Comerisiu no Industria halao desiminasan lei funsaun publikua ba funsionariu MTCI tomak, iha salaun delta Nova Dili (09/11). Workshop ne’ebe halao ho nia tema “Aumenta Konesimentu Kona-ba Dever no Direitu funsionariu Publiku”.

Director Geral Funsaun Publika Abel dos santos Fatima, akompanhado husi diretora Geral MTCI Dra. Manuela G.B. Corte-Real, Diretor Nasional Administrasaun no Finansas Antonio Soares no mos Inspektores husi MTCI. Abertura ba Workshop ne’e loke husi Diretor geral MTCI.

Iha nia intervensaun diretora Geral MTCI ne’e haktuir importante tebes desiminasaun lei funsaun publika ne’e ba funsionariu tamba liu husi desiminasaun ne’e funsionarius bele hatene saida mak sira nia direitu no saida mak sira nai dever.

“Hodi nune’e antes atu ijije ita boot sira nia direitu ita boot tenke halao uluk ita boot sira nai dever hanesan funsionariu,”apela diretora ne’e.

Iha fatin hanesan Diretor Geral Funsaun Publika Abel dos Santos hateten, funsionariu permanente no funsionariu temporariu iha sira nia direitu no dever hanesan tuir lei funsaun publiku ne’ebe mak iha.

“Funsionariu nia dever importante mak servi publiku ho seriedade no mos imparsialidade. Funsionariu labele involve iha politika ne’ebe bele impede nia servisu iha baze,”dehan Abel.

Nia mos haktui katak, atu hetan direitu hanesan funsionariu, tenke halao uluk nia dever tuir lei funsaun publika.

Diretor Geral Funsaun Publika ne’e mos haktuir katak, iha Pontus balun ke hatudu diferensia balun entre funsionariu temporaries no funsionariu permanente.

“Laiha deskriminasaun entre funsionariu permanente no funsionariu kontratatu hotu-hotu iha nia direitu no dever hanesan maibe so funsioneriu permanente deit mak iha nia direitu ba lisensa especial,”esklarese Abel.

Alende ne’e haktuir kona-ba estatutu funsaun publika, diretor ne’e mos halao intervensaun konaba Regime da avalisaun de desempenho dos trabalhadores da adminitrasaun publika. Dekretu lei o 14/2008.

Lei nia ne’e nia objetivu hodi Motiva funsionarius tuir dekretu lei no 14 iha artigu, Hadia diak liu tan desempenho profesionais, Incentiva komunikasaun entre chefias no funsionariu.

Avaliasaun sei halao husu kompetensia superior sira ba nia funsionariu sira kada fulan neen ou tinan ida.

“Nia objetivu mak haree komportanmentus ou avalia nia funsionariu nia resultadu servisu no dexiplina durante halao nia servisu,”tenik nia.

Iha prosesu desiminasaun ne’e, fo mos oportunidade ba funsionariu atu hatoo sira nia opoiu kona-ba lei funsaun publika ne’ebe mak promolga ona Presidente da Republika no aplika ba funsionariu publiku tomak.

Iha oportunidade ne’e funsionariu MTCI mos kestiona kona-ba prosesu rekrutamentu no konkursu ne’ebe sei halao husi funsaun publiku ba funsionariu hodi sai hanesan funsionariu permanente.

Hatan kestaun hirak ne’e, diretor Geral funsaun publiku Abel dos Santos hateten, prosesu rekrutamentu depende ba proposta ne’ebe mak kada ministeriu ou diresaun hatoo ba funsaun publiku hodi halao konkorsu kada diresaun nia funsionariu ne’ebe mak atu sai hanesan funsionariu permanente.

Partisipa iha desiminasaun ne’e, Diretores, inspektores no funsionariu MTCI tomak. (Media/MTCI)

Povu Laga Intrega Explorasaun Masin Fatuk Ba Governu, Minstru Gil : Indetifika Empresariu Loke Fabrika Hodi Prepara Ba Exportasau




DILI-Komunidade sub-distirtu Laga, Distritu Baucau husu ba governu liu husi Ministeriu Turismo, Comersiu no industria atu harii industria masin fatuk iha Laga tamba laga sai iha potensia boot ba produsaun masin, no intrega explorasaun masin fatuk ba governu hodi halao produsaun.

“Ami husu ba governu atu loke lalais industria masi fatuk iha iha Timor Leste nune’e Timor Leste lalika depende ba importasaun masin husi nasaun liur tamba Timor mos iha riku soin masin ne’ebe mak beialan sira rai hela ba gerasaun ohin loron,”dehan Maria de Fatima ba jornalista wainhira halao dialogu hamutuk ho Primeiru Ministru RDTL Kay Rala Xanana Gusmao ho Ministru Turismo Comersiu no Industria Gil da Costa Alves iha fatin masin fatuk Nunira-Laga Sabadu foin lalais ne’e.

Maria ne’ebe mak reprezenta komunidade suku walu sub-distritu Laga distritu Baucau aumenta katak, maioria populasaun Laga moris ho vida raut masin fatuk no mos peskas, tamba ne’e kuandu guvernu liu husi ministeriu kompotente iha hanoin atu loke fabrika masin, mak inisiativa ne’e bele ajuda povu Laga hodi hadia sira nia moris hodi sai husi kiak.

“Ne’e hanesan kampu de trabalho ida mai ami, maibe rendimentu ne’ebe mak ami hetan minimu liu. Tamba ne’e se governu iha inisiativa atu loke fabrika masin iha ne’e, ami komunidade suku walu ne’e kontente tebes tamba bele fo vantage diak tebes mai ami,”espera nia.

Iha fatin hanesan, deputadu Parlamentu Nasional Bankada partidu UNDERTIM Cornelio Gama alias L-7 ne’ebe mak durante ne’e halao esplorasaun ba masin fatuk husu ba MTCI atu sosa masin Timor nian hodi fahe ba povu Timor tomak hodi consume nune’e deminiu inportasaun masin mai Timor Leste.

“Ami intrega tomak masin ne’e ba governu hodi sosa no halao produsaun masin iha rai laran nune’e Timor Labele depended liu ba importasaun masin husi liur tamba Timor mos iha riku soin rasik ne’ebe mak presiza atu explora,”husu L-7.

Responde ba kestaun ne’e Ministru Turismo, Comerisu no Industria (MTCI) Gil da Costa Alves hateten, masin Laga sai hanesan prioridade atu ba governu liu husi Ministeriu turismo, Comersiu no Industria ne’ebe mak tama iha prioridade programa Povu Kuda Governu Sosa.

“ami sei kontinua sosa masin fatuk Laga hodi fahe ba povu Timor Leste laran tomak ho objetivu atu hamenus mos importasaun masin husi estrangeirus.

Maibe atu loke industria masin, Ministru Gil hateten, governu sei halao debate klean hodi buka kompania esstrageirus ne’ebe mak iha interese atu loke fabrika masin iha Timor Leste.

“Apela ba povu tomak katak, ami sei servisu hamutuk ho imi no empresairus sira ne’ebe sosa imi nia masin atu ami servisu hamutuk hodi produs ita nia masin,”tenik Gil ba komunidade Laga.
Tuir Minitru katak, oras ne’e dadaun MTCI identifika ona fatin sira hanesan Laga, Manatutu, Liquisa no Atabae sei sai hanesan potensia ba produsaun masin-fatuk.

Ministru Gil hatutan, ba future TL mos sei produs masin hodi faan ba nasaun liur atu nasaun vizinhu mos bele sosa produtus local Timor nian.

“Ita sei faan ba rai liur hodi sosa ita nai masin tamba Laga no Manatutu no fatin seluk bele ona produs masin fahe ba Timor laran tomak,”dehan nia.

Tuir Ministru TCI maske oras ne’e dadaun masin fatuk Laga seidauk sai nu’udar masin Iodium, Maibe governu sei tenta nafatin atu hadia masin nia produsan no kualidade atu sai diak liutan ba future povu Timor bele uza ona produtus rasik.

Iha parte seluk, Diretor Kompania Solinha LDA, Tomas Ximenes Gama informa katak, oras ne’e dadaun nia parte sosa masin husi populasaun Laga kada kilo ida ho nia presu $ 3 centimus no faan ba MTCI $ 5 centimus.

“Maibe ba tinan ida ne’e ami sei faan to 2060 tonelada,” hatete Diretor kompania ne’e ba jornalista wainhira remata dialogo iha masin fatuk Salina.

Nia mos husu ba governu liu husi MTCI atu iha tinan oin bele loke fabrika industria masin fatuk iha Laga. (Media/MTCI)

MTCI - Pertamina Suporta Bidon Tunu-Ikan ba Vendedores Praia Dos Coqueiros





DILI-Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria (MTCI) koperasaun ho Pertamina Dili, suporta bidon tunu ikan hamutuk 23 ba vendedores tunu ikan iha area Praia dos Coqueiros, horseik (05/11).

Diretor Nasional Comersio Domestico (DNCD) Fernando Hi reprezentante husi MTCI, hatete ekipamentus ne’ebe mak MTCI entrega ba negosiantes kiik sira hanesan parte ida ne’ebe atu suporta mikro negosiu iha Timor Leste.

“Suporta kipamentu ne’e hatudu katak, governu iha duni atensaun atu ajuda mikro negosiu iha,”dehan Fernando ba vendedor sira.

Nia mos hatutan katak, ajudus ne’e hanesan kontinuasaun husi ajudus ne’ebe mak MTCI fo iha fulan hirak liu ba.
“Iha fulan liu ba, ami (MTCI) suporta ona lona hamutuk 23 no ajudus bidon ne’e hanesan kontinuasau husi ajudus liu ba,”tenik nia.

Fernando husu ba vendedores Tunu-ikan sira atu utiliza ekipamentus ne’ebe mak governu suporta ho diak hodi bele ajuda ekonomia uma laran.

“Espera ekipamnetu ne’ebe mak ami fo bele ajuda ita boot sira nia ekonomia uma laran. No ami husu atu utilize ekipamentus hirak ho diak no halao mos nia manutensaun,”husu Diretor ne’e.

Iha fatin hanesan Reprezentante husi Pertamina hateten, nia parte kontente ho servisu hamutuk governu liu husi MTCI tamba liu husi koperasaun ne’e bele ajuda vendedores sira ne’ebe mak presiza ajudus balun husi governu.

“Maske sasan ne’ebe mak ami suporta ba imi (vendedores) nia folin ladun boot maibe importante mak sasan ne’e ami fo ho laran hodi ajuda imi nia negosiu,”dehan nia.

Nia mos haktuir, koperasaun entre MTCI no Pertamina sei kontinua nafatin hodi identifika nesesidades balun ne’ebe mak presiza atu parte rua ne’e suporta ba.

“Kompresaun ne’e sei kontinua ba futuru. No ami sei haree saida tan mak presiza ami atu soporta ba ita boot sira,”hateten nia.

Nia husu mos ba vendedor sira atu ajuda governu hodi proteje meiu ambiete hodi labele tresi-ai arbiru hodi sunu.

“Ita boot sira bele ajuda governu atu proteje ita nia meiu ambiente hodi labele tesi-ai arbiru. Hodi subsitui ai-maran ho Tempurung kelapa (Nu’u-Laleiur) nune’e ita bele proteje ita nia aan husi dezastre naturais,”espera nia.

Xefe vendedores Praia dos Coqueiros, kontente ho suporta ne’ebe mak governu liu husi MTCI fo ba vendedores kiik sira, tamba liu husi suporta ne’e hatudu katak, governu iha duni atensaun boot ba vendedor kiik.

“Ami kontente no agradese boot ba governu liu husi MTCI tamba iha duni atensaun mai ami vendedores kiik sira. Tamba liu husi negosiu ne’e bele ajuda ami hadia ami nia ekonomia uma laran,”tenik nia.

Nia mos haktuir katak, sasan ne’ebe mak sira hetan ajuda duni sira nia negosiu. No promte atu utilize sasan hirak ne’e ho responsabilidade.

“Ami sei utilize sasan hirak ne’e ho kuidadu no responsabilidade. No husu nafatin governu atu tau matan ba maluk vendedore sira ne’ebe mak ladauk hetan ajudus hirak ne’e,”tenik nia. (Media MTCI)

OGE 2009 MTCI Ezekuta 59.2%

DILI- Ministro Turismo, Comersiu no Industria (MTCI), Gil da Costa Alves hateten, ba tinan 2010 MTCI propoin U$ 38.77 milioes ba prioridade hanesan infrastutura, Seguransa Alimentar. No ba Orsamentu Geral do Estadu (OGE) 2009 ho total miliaun 61 ba MTCI husi OGE ne’e ezekuta ona 59.2% no restu U$ 11 milioes.

“Ba tinan 2010 ami tau U$ 18 milioes ba sosa foos nian I toneladas ne’e depende ba ninia presu, tinan 2010 MTCI hatama tan orsamentu sosa foos tamba OGE 2009 ba sosa foos nian too deit fulan Marsu 2010,”dehan Gil ba Jornalista sira kuarta (28/10) hafoin aprezenta relatoriu ezekusaun orsamentu 2009 ba komisaun C asuntu Ekonomia, Finansas no Anti Korupsaun parlamentu Nasional.

Gil mos aumenta katak, kona-ba foos dadaun ne’e sei iha 30 mil toneladas ne’ebe bele aguenta too fulan Marsu tinan oin. Ezekusaun OGE 2009 ne’e MTCI konsege ezekuta 59.2% too ohin loron, tamba ne’e espera too fulan Marsu 2010 bele ezekuta too 80%.

OGE ba tinan 2009 ne’ebe konsege ezkuta ona 59.2 % husi U$ 61 milioes ho esperansa to fim fulan Marsu tinan oin bele ezekuta hotu orsamentu ne’ebe refere lao ho diak.

Sosa foos ne’e rasik, dala barak membru parlamentu balun kestiona politika governu sosa foos husi rai liur prejudika agricultores ne’ebe produs produtus local liu-l iu foos (haree-Red).(E-2)

Jornal Nasional Diariu, Edisaun 29 de Outubro de 2009
Pagina 06

Governu Garante Merkadu Ba Povu Produtor






LAUTEM – Programa governu ‘ Povu Kuda Governu Sosa ’ atu hakbi’it agrikultor sira oinsa hadia vida moris no bele muda oituan povu agrikultor nia moris. Epifanoi Faculto, xefe inspeksaun alimentar hateten lia hira ne’e iha Kom, Sesta (23/10) bainhira halo vizita servisu kampana sosa produtu local no fahe informasaun kona-ba turismu.

Nia hateten agrikultor sira moris iha risku nia okos. Tanba ne’e husi programa ‘Povu Kuda Governu Sosa’ ne’e mak kria oinsa hadia vida moris povu agrikultor nia bele muda.

“Programa ida ne’e bele muda oituan povu agrikultores nian moris, no fo insentivu ba agrikultor sira. Tuir mai Timor Leste sei la depende ba importasaun husi rai liur. No substitui produtu sira ne’ebe mak durante ne’e Timor Leste depende ba importasaun deit,” nia hateten.

MTCI ba iha fatin barak, povu barak hatama preokupasaunkona ba komunidade Baraka mak rai sira nia foremungu batar too fohuk Batar no Mina Nu mak produtu povu nian iha Kom, Atu realisa programa ne’e governu presiza tebes povu agrikultores nia inisiativu no involvemientu.

“Ne’eduni Povu kuda governu sosa signifika katak povu kuda mak produtor, governu sosa no garante merkadu ba povu, tanbe ne’e governu atual hasai programa povu kuda governu sosa, No governu rasik mak sei garantia merkadu ba produtu tomak” dehan Epifanio.

Epipfanio hatutan “Tanba la sosialisa no komunikasaun la lao to’o iha base, iha tinan 2008 MTCI sosa la ho kuantidade barak, maibe hahu husi Janeiro to’o Setembru 2009 governu gasta ona orsamento metade husi orsamentu total husi orsamento Sete Milhoens dolar Amerikanu ne’ebe aloka ba programa ne’e”.

Tanba ne’e mak Epifanio husu ba autoridade local sai hanesan perseru ho MTCI nune’e bele indika produtu sai ida mak moria iha suku ne’e nia laran iha koperativa no emresariu ruma ne’ebe iha kapasidade finanseiru hodi hola povu nia produtu.

Nia hatutan ba oin bele desenvolve diak liu tan oinsa komunidade nia involvementu ba programa ne’e. Kona ba produtus ne’ebe governu sei sosa iha kedas tabela ba kada kilu. Governu iha planu barak atu sosa hanesan batar, foremungu, fore rai no, sel-seluk tan.

Hare sei wain hira iha emprezarius sira mai sosa karik tenke tuir tabela ne’ebe governu determinadu ona. Epifanio esplika ano fisikal 2010 MTCI aloka nafatin osan halo kontinuasaun ba programa ne’e fiar katak iha 2010 no 2012 povu bele ona fa’an sira nia produtu ba governu.

Produtu sira ne’ebe hola sei la sai ba liur, sei iha akordu ho Ministeriu seluk hanesan Saude no Edukasaun, Sosial hodi hare kona-ba nesesidades oinsa distribui aihan sira ne’e.

Vizita MTCI ba distritu Lautem, Lautem Nudar ZET, Lospalos Sei Sai Sidade Turistiku



LAUTEM – Ministeriu Turismo Komersiu no Industria, Diresaun Turismu plano sei halo Distritu Lautem sai Zona Espesifiku ba Turismo (ZET) no Lospalos sei sai mos sidade Turistiku nian.

Ministru Turismu Komersiu no Industria Gil Alves ho diresaun iha miniteriu ne’e halo vizita ba distritu Lautem, Parte ida husi kampana sosa produtu lokal no fahe imformasaun kona-ba turismu, Sesta liu ba, hateten ZET ne’e hahu husi Kom ba to’o iha Tutuala. Oras ne’e, tuir Ministru Gil katak halao dadaun desenhu no hein alokasaun osan atu hahu.

Nia hatete dezafiu mak lospalos dok husi aeroportu. Neduni MTCI nia opiniaun tansa la loke tan aeroportu ba turismu iha Lospalos. Se iha sidade turistika tenke iha fasilidade, kompletu neduni governu tenki kria mos fasilidade infraestrutura ninian, Estrada, bee, hahan no, jardin tenki diak.

Tuir nia, naturesa fo ona oportunidade Kom nia ema sir abele dezenvolve naturesa ne’e ho diak. “Kom fatin ne’ebe ohin loron ema iha mundo tomak hakarak mai hare hakfodak ba tasi ibun ne’ebe sira husi Kom ba Jaku,” dehanGil Alves iha kalan vizita ofisial ba suku Kom, subdistritu Lautem.

Ministru ne’e hateten “Prinsipo governu atual atu halo diferensia, hakarak hadia buat ruma ne’ebe uluk la la’o, tanbe ne’e MTCI halao programa tulun inisiativa povu ki’ik iha fatin tomak no Kom rasik mos bele sinte kona ba desenvolvemientu iha tempu indenpendensia ne’e.”

Gil hatutan “Turismo komunitario ne’ebe halo iha Kom no inisiativa komunidade ne’ebe halo ona guest house sira iha tasi ibun katak komunidade kom rasik mak tenke involve aan hodi desnvolve nia area turismu, halo mos servisu produtu sira seluk tan atu nune’e hetan proveitus husi turismo nian. Bele simu turismo ho diak hodi hadia kom rasik nia moris atu nune’e iha keuntungan bersama povu mos untung governu mos untung.”

“MTCI buka hela maneira sei buka ema oinsa fo kapasitasaun kona povu Kom no fatin seluk oinusa bele aproveita halo produsaun ba rikusoin sira ne’e. kom rasik riku ba Sipu sira ne’e. Iha nasaun seluk Sipu sira ne’e produs ba buat seluk ona, sai sinjeru ne’ebe nabilan, kolar no bikan no buat seluk tan,” nia hatutan.

Oinsa atende ema no tein hahan tuir ema nia hakarak, katak Gil, MTCI fo treinamentu. Nia husu komunidade Kom tenke hola parte hodi aprende. Nia hare katak Guest House iha Kom ne’e kualidade diak, iha valor artistiku no bele atrai turista local no mos internasional hela iha Kom. (ato)

Orsamento 2010, Governu Propoin U$ 7 Milioes Sosa Produtus Lokál

DILI- Inspektor Geral Alimentar e Economiko Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria Epifanio da Silva Faculto hetete, tinan ne’e governu propoin orsamentu hamutuk 7 milioes hodi sosa produtus local husi distritu hotu hodi fo benfisiu ba povu agrikultores.

Faculto konfesa lia hirak ne’e ba Jornalista Jornal Nasional Diariu ihania knar fatin Fomento Mandarin Dili, horseik (21/10).

Faculto haktuir katak, iha tinan 2009 governu tau ona orsamento hamutuk U$ 7 milioes hodi sosa produtus local husi distritu 13. Maibe oras ne’e governu komesa halo mudansa ba povu agrikultores sira nia moris hodi sosa produtus local ne’ebe povu sira produs rasik iha distritu ida-idak.

“Iha tinan ne’e 2009, orsamentu ne’ebe aloka ba sosa produtus local hamutuk U$ 7 milioes. Implementasaun ka ezekusaun sosa produtus local ne’e ita haree avansa dadaun ona. Ne’e signifika katak, governu halo mudansa kria mekanismu sosa produtus local,”dehan nia.

Kompara ho tinan kotuk, Inspektor Geral ne’e hatete, produsaun sae makas no povu agrikultores mos aumenta. Tuir nia katak, liu husi mekanismu governu nian ne’e, komunidade iha distritu no iha area rurais komesa iha korajen, fo sira nia aan tomak hodi servisu makas hanesan toos nain.

Faculto informa katak, maioria distritu ne’ebe hetan produsaun boot mak hanesan distritu Maliana, Manatuto, Suai, Manufahi, Baucau, Viqueque no Lospalos. Governu laos fo deit atensaun ba distritu ne’ebe produsan boot.

“Maibe ita espera katak, distritu balun ne’ebe nia produsaun ladun barak bele banati tuir distritu hirak ne’e,”tenik nia. Produtus neebe mak governu sosa mak hanesan, Batar, haree, Fore-mungu, Fore-rai, Fore-Keli ho Fore-Rai.

“Too oras ne’e governu sosa ona Batar hamutuk doin mil toneladas, Hare dois-mil.quinhentos toneladas. Produtus local ne’ebe governu sosa sei la exporta ba rai liur maibe serkula deit iha TL laran tamba populasaun Timor barak mak sei hamlaha,”infoma Faculto. Produtus ne’ebe iha MTCI servisu hamutuk ho Ministeriu Edukasaun, MInisteriu Saude no Ministeriu Solidaridade.

“Tinan-tinan MTCI fornese foremungu quinhentos toneladas ba programa fo aihan ba inan-isin-rua. Ba ministeriu Edukasaun ami fornese ba programa Merenda Eskolar, Ministeriu Solidaridade Sosial ba fornese batar hodi atende ba dezastre naturais,”dehan nia.

Armagen ne’ebe mak governu prepara hodi rai produtus local hanesan armajen ida iha Dili, Baucau no Maubessi.

“No tuir planu atu tau mos armajen rejional ho kapasidae Tres Mil Toneladas. Armajen ne’e sei tau iha Baucau, Maubessi, Maliana no Oe-cusse hodi fasilita transportasaun produtus labele mai diretamente iha Dili,”esplika nia.

Iha fatin hanesan Mateus Pinto husi kompania Moris Mesak, distritu Viqueque informa katak, mekanismu ne’ebe governu kria hodi sosa produtus local.

Tamba ne’e hanesan meus diak hodi fanun agrikultores hodi badinas ba servisu iha natar ka iha toos maibe importante mos produtus ne’ebe governu sosa labele nafatin deit ho folin ne’ebe iha tiha ona.

“Maibe tenki aumenta netik hanesan pursento atu nune’e ema hotu labele baruk atu servisu,”dehan Mateus.

“Se governu tau atensaun diak ba produtus local ne’ebe povu agrikultores produs, mak labarik joven, ferik ka katuas sei la involve iha problema saida deit, maibe sira sei fo sira nia aan tomak ba servisu portanto produtus ne’ebe povu agrukultores produs hetan atensaun duni husi governu,”konfesa nia. (I-3)

Jornal Nasional Diariu,
Edisaun Kinta- Feria (22/10), Pagina 05

Povu Atauro Louva Gil Alves, Hakarak Hasai Povu Husi Kiak

DILI- Povu husi sub-distritu Atauro ne’ebe, kontente no louva makas ba MInistru Turismo, Comersiu no Industria (MTCI) Gil da Costa Alves, tamba nia iha kapasidade no komitmentu no intensaun diak hakarak dada sai povu husi kiak.

Espresaun ne’e hato husi Chefe de grupo Boneka Atauro Ana Maria José da Silva, iha Mercado lama foin lalais ne’e.

Grupo boneka husu ba MTCI kontinua loke Expozisaun kada fulan neen no mos halao promosaun ba produtus local Timor Leste nia ba nasaun estragierus tamba Timor Leste nakonu ho produtus ne’ebe mak uniku no iha valor ekonomiku iha Mercado.

“Buat ne’ebe mak ministru Gil halo, ami senti nia impaktu ba ami nia moris. Ami laos deit hetan lukru maibe ami mos manan esperiensia no kreativu liu tan,”dehan Ana.
Nia mos hatutan, liu husi ami nia produsaun ne’ebe mak ami halo bele fo vantage diak tebes hodi muda ami nia moris no ami feto no povu Atauro nia moris. Ana mos husu ba MTCI atu tau iha nia kaledariu ba programa expozisaun .

“Ami husu atu expozisaun ne’ebe MTCI organiza bele halao kada fulan 6 ou tinan ida dala 3. Tamba povu bele ba sosa sasan sira mos bele anima povu tomak,”informa nia.

Alende ida ne’e, Ana ne’ebe reprezenta povu Sub-Distritu Atauro husu mos ba governu AMP ne’ebe lidera husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, atu kontinua tau matan nafatin ba problema transporte, no eletrisidade.

“Hau husu governu atu tau-matan nafatin ba kestaun eletrisidade no transporte ho nune’e bele fasilita ami povu Atauro hodi bele lori ami nia sasan mai sentru hodi faan hanesan produtus local,”husu Ana.

Jornal A Voz da Cultura, Edisaun fulan Outubru
Pagina 09

MTCI-MAP-MED Implementa Ona Progama “Suku Ida Produtu Ida”

DILI- Movimentu “One Village One Product” ka Suku Ida Produtu Ida (SIPI) ne’ebe hetan suporta husi JICA no governu Timor Leste (TL) liu husi Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria (MTCI), Ministeriu Agrikultura no Peskas (MAP) no mos Ministeriu Ekonomia no Dezenvolvimentu (MED), implementa ona iha Timor Leste.

Tuir komunikadu imprensa husi governu ne’ebe Timor Post hetan asesu, Tersa (20/10) horseik, katak atividade konkoretu marka tiha ona liu husi vizita husi peritu sira Thailand nian kona-ba OTOP (One Tambon One Product) mai TL iha fulan Fevereiru 2009.

Tuir fali maka vizita ka estudu komparativu husi Timor oan nain 19 ba Thailand iha fulan Marsu 2009 atu aprende kona-ba atividade OTOP nian iha provinsia balun iha Thailand.

Husi loron 13-21 Outubru 2009 peritus OTOP nain rua (2) husi Thailand ne’ebe haruka husi Departamentu Agrikultura Tailand visita grupus Alvus SIPI nian balun iha distritu Baucaun no Bobonaro.

Atu resumi sira nia visita no observasaun tomak , sei halao seminariu OTOP iha Hotel Timor iha Tersa-Feira 20 Outubro 2009.

Objetivu seminariu ne’e mak aatu fo sujestaun ba grupus alvus SIPI nia atu bele hadiak kualidade produtus no mos avalia atividade SIPI nian durante fulan hirak liuba.

Partispaante seminariu ne’e mak hanesan Sekretariu Estadu de Agrikultura e Arborecultura, Diretores no Ofisiais husi Ministeriu Agrikultura no Peskas, Ministeriu Ekonomia no Dezenvolvimentu, Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria, ajensia internasionais, Membrus JICA no reprezentante husi SIPI ninian grupus alvus sira husi distritu Baucau no Bobonaro.

Partisipante husi grupus alvus espera katak, Seminariu ne’e sei fo ideias no matenek ba grupu SIPI iha TL, atu hametin dezenvolvimentu ekonomia iha area rural liu husi atividades ne’ebe sira halao. (mj2)

Jornal Nasional Timor Post.
Edisaun Kuarta-Feira (21/10), Pagina 7

Grupo Feto Rurál Husu Governu Fo Atensaun Dezenvolve Produtus Lokál

DILI-Grupo feto rural ne’ebe halao atividade dezenvolve produtus local husu ba governu atu tau atensaun ba sira nia kondisaun hodi bele tulun kapasita sira.

Membru grupo feto rural Bebola-Sanan Rai husi distritu Oe-cusse, Francisca Nohek hatete, atu dezenvolve diak liu tan atividade grupo feto iha area promosaun produtus local, governu tenke tau atensaun.

“Nu’udar feto rural ne’ebe halao atividade produs sasan rai, buli, kaneka no vazu husi rai mean senti kontenti tanba ho kapasidade ne’ebe iha, ami bele halao buat ruma ba dezenvolvimentu,”dehan Nohek ba STL iha Dili, Tersa (20/10).

Nia afirma katak, governu tenki fo tulun finanseiru hodi alkansa liu tan atividade grupo feto rural nian.

Kestaun hanesan mos informa husi xefi Hadomi Produtus Lokal, Alsina Maria, wainhira governu tau atensaun maka feto iha kbiit naton ona para produs nia atividade hodi promove produtus local.

Nia suzere ba govenu atu kria kondisaun treinamentu iha area jestaun no kreatividade ba feto rural hodi bele aumenta diak liu tan sira nia kapasidade no konesimentu.

Antes ne’e, Ministru Agrikultura no Peskas Mariano Assanami Sabino hatete, ema hotu tenki suporta feto rural ba dezenvolvimentu industria nian, tanba ho produtus local ne’ebe sira produs bele dezenvolve industria iha rai laran no suporta ba rai liur. (mik)

Jornal Nasional STL,
Edisaun Kuarta-Feira (21/10), Pagina 4

Kuantidade Importasaun Foos Husi Rai Liu Aas Liu Produsaun Rai Laran

Dili – Kuantidade foos ne’ebe governu sosa husi produsaun Agrikultor sira iha rai laran kiik liu kompara ho foos ne’ebe governu sosa husi rai liur.

Ba Timor Post, iha salaun Ministru Agrikultur no Peskas, Comoro Dili, Ministru Turismu, Comersiu no Industria, Gil Alves informa katak durante ne’e foos ne’ebe Agrikultur local sira produs no governu sosa hamutuk toneladas 3000 resin.

Enternatu iha parte seluk Gil esplika katak durante ne’e, foos ne’ebe governu importa husi rai liur hamutuk toneladas 619.000. No hare husi numeru ne’e bele hateten katak foos ne’ebe importa barak liu kompara ho produtu lokal sira produs ne’ebe agrikultur local sira produs no governu sosa.

Foos toneladas 619.000 ne’e, hanesan foos husi importa iha tinan kotuk no foos ne’e governu sosa hodi aloka ba iha MinisteriO Saude no mos ba intervensaun merkadu nian, dehan Gil.

“Agora ne’e, ami kontinua sosa nafatin produsaun local husi agrikultor sira, foindadauk ne’e, ami sosa tan produsaun foos husi Agrikultor sira iha parte Lorosa’e nian ne’ebe foin halo koileta ba sira nia hare, portatntu kompara ne’e lao nafatin no agora bele dehan lumayan kompara ho tinan kotuk. Foin dadauk foos ne’ebe governu sosa husi Maliana no parte balun husi Lorosa’e too agora iha kuaze 3000 mil ital toneladas ona,” dehan Gil.

Gil mos esplika katak hafoin governu sosa foos husi Agrikultor local, governu halo fali pakotementu ba foos ne’ebe sira sosa depois maka halo distribuisaun ba merkadu.

Nia rekonhese katak durante ne’e, produtu local hanesan foos ne’ebe sira faan iha merkadu povu sira ladun hola. Povu sira barak gosta sosa maka foos ne’ebe importa husi rai liur kompara ho produsaun iha rai laran.

Maske nune’e nia dehan iha barak mos ba sosa foos husi produsaun local nian ne’ebe iha armagem governu nian.(dam)

Jornal Nasional Timor Post
Edisaun, Tersa, 20 de Outubru 2009. Pagina 1

MTCI Fo Treinamentu Tekniku Ba Empresarius Industria Bambuu, Tais No Artesenatus, Gil:Japaun Prontu Hatama produtus Lokal TL ba Mercado Internasional




Dili – Ministru Turismu Komersiu no Industria Gil Alves husu partisipante treinamentu tekniku ba empreza industry ki’ik atu seriu tuir treinamento hodi halo produtu nebe diak hodi nune’e fa’an ba ema Internasional sira.

Gil Alves hateten lia hirak ne’e iha abertura treinamentu refere iha eis Mercado Municipal, Dili, Sigunda (19/10) horseik. Iha Abertura treinamentu nebe prezensa mos Embaixador Japaun iha TL Iwao Kitahara,ministru ne’e hateten katak MTCI konvidas embaixador Japaun tanba akordu ida ho governu Japaun nebe ajuda fa’an produtu local TL nian ba sira nia merkadu. Embaixador Japaun nian, katak Gil, servisu forte atu ita bele hetan merkadu iha Japaun.

Nia informa mos katak treinamentu ne’e mos realize tanba koperasaun Indonesia liu husi departementu industria fo asistensia teknika. Ne’e, tuir Gil Alves, bazeia ba memorandum intendementu nebe uluk halo ho ministeriu industria Indonesia ba asistensia teknika nebe fo mai Timor-Leste.

“Asistensia tekniku mai husi diresaun jeral pequenas industria ninian husi Indonesia mak fo treinu,” nia hateten.Treinador mai husi Indonesia nain walu, mai duni husi areia industria artenastus nian, nune’e sira direitamente fo para tuir desain merkadu internasional.

“Ita hakarak lakohi merkadu nakloke mai ita hadiak duni ita nia kualidade, konserteza kualidade no mos kuantidade nebe importante para tuir neba, hahu ohin komesa onatreinamentu, treinamentu barak liu tan sei ba oin nafatin tanba koperasaun ho ministeriuindustria Indonesia nian ne’e sei iha kuantinuadade ba asistensia tekniku nebe sira fo mai ita,” nia informa.

Treinamentu ne’e sei halao semana ida nia laran, partisipante nebe tuir treinamentu ne’e husi distritu hitu. Sei iha rotativu bebeik para bele kapasita ema ba oin, knohesementu tekniku bele aumenta no sira halo produsaun nebe kualidade par abele hadiak vida.

Enternato Diretor Industria Florentina informa katak rezulatado akordo bilateral entre TL ho Indonesia, iha akordu tolu maka atu halao implementa iha tinan ida ne’e.Husi akordu tolu ne’e, rua maka mak implementa tiha ona, ida maka asistensia tekniku maka agora hetan asesor husi Indonesia.

Diresaun industria iha hanoin katak presiza fo konnhesementu adekuadu ba emprezariu industria sira ba buat nebe sira compete iha merkadu internasional. “Sira iha ona formasaun bazika, maibe produtu ladun iha modelu. Diresaun industria hakarak loke fali akordu ho Indonesia para konhese liu tan iha desain, tanba iha desain mak merkado internasional hare liu,” Florentina hateten.

Tuir nia, MTCI halo tiha ona akordu ho ZETRO, akordu atu simu produtu local husi Timor Leste. Produtu tolu maka tais, human, no au.Ba industria sira seluk, diretor industria ne’e hateten katak labele hare lai tenki liu husi faze ba faze. Treinador ba industria tolu ne’e, tuir nia informa, nain neen maka mai husi Indonesia.

Partisipante husi distrito hitu, Dili, Lautem, Ambeno, Ermera, Manufahi, no Aileu. Durante treinamentu loron hitu nebe realize iha merkadu tuan Dili, treinamentu barak liu mak teoria no pratika, depois iha tim ida ne’e halo availasaun.

Treinamento ne’e tuir diretora ne’e katak sei la remata iha ne’e, sei ba finalize iha Jakarta tuir akordu katak atu fo magang(estajio) ba partisipantes nebe agora dadaun tuir treinamento.

Jornal Nasional Timor Post
Edisaun, Tersa, 20 de Outubru 2009. Pagina 6

Dili International Motor Cross 2009





TL Partisipa Asembléia-Gerál Organizasaun Mundiál Turismo (OMT)Ministru TCI Hetan Fiar Sai Vise-Presidente ba Asembleia-Gerál OMT 2009





Astana-Governu Timor Leste (TL) liu- husi Ministériu Turismo Comérsiu no Indústria partisipa iha Asembléia-Gerál Organizasaun Mundiál Turismo ba dala sanulu- resin-walu (XVII) iha Astana kapitál Kazakstaun husi loron 2-9 de Outubru 2009. Asembléia-gerál ne’e hala’o kada tinan ida daruak.

Partispates ne’ebé mak partisipan hamutuk nasaun 163(Atus-ida-neen-nulu-resin-tolu). Husi delegasaun TL xefia husi Ministru TCI Gil da Costa Alves.
Loron 2-10-2009 delegasuan TL ba dahuluk atende enkotru kona-bá komisaun Asia Pasífiku.

Iha enkotru ne’e delegasaun TL liu husi Diretór Nasional Turismo (DNT-TL) Jose Quintas ne’ebé hola parte hateten, enkotru ne’e foka liu ba nomeasaun kandidaturas ba varias defisiu Asembleía-Gerál nian.

Maske TL foin mak partisipa ba daruak iha Asembleía-Gerál ne’e, maibé TL liu husi Ministru Turismo, Comersiu no Industria Gil da Costa Alves hetan fiar husi nasaun rejiaun Asia-Leste Pasífiku OMT, atu sai hanesan Vise-Presidente ba reziaun Asia-Leste-Pasífiku iha Asembleía Geral OMT 2009.

Reprezentante Asia Leste-Pasífiku OMT iha ONU Xu Jing deklara katak, ne’e hanesan oportunidade diak ida ba nasaun TL hodu promove TL iha forum Internasional.
Iha ekontru ne’e mós nomeia membru ida husi delegasaun Indonezia hodi tuur iha komisaun kredensial.

Reprezentante husi nasaun Malaysia Dr, Wee nomeadu sai hanesan reprezentante reziaun ba konsellu esekutivu Asia-Leste-Pasífiku. TL liu husi nia delegasaun mós fo nia apoiu ba nasaun Xina hodi tuur iha komisaun revizaun ba aplikasaun membru afiliasaun OMT.

DNT-TL mós informa katak, representative OMT Asia-Leste-Pasífiku mós of aprezentasaun no relatoriu aktiviade ba membru OMT husi reziaun Asia-Leste-Pasífiku durante tinan rua nia laran. Relatoriu hakerek katak, halao estudu oinsa nasaun husi Afrika bele atria turistas husi merkadu Asia hodi dezenvolve sira nia industria Turismo, publikasaun kona-bá estudu Mercado empregu turismo iha reziaun Asia-Pasífiku.

Kona-bá mós estudu husi OMT ba turismo reliziaun iha Asia Pasífiku, oinsa nasaun sira iha Asia responde ba krise finanseirus mundial ne’ebé fo impaktu ba industria turismo. Konferensia internasional kona-bá estatistika turismo no mós integrasaun ASEAN no nia impaktu ba Turismo.

Iha enkotru ne’e komisaun Asia-Leste-Pasífiku mós hetan konkordansia ida katak, Asembleía-Gerál tinan 2011 Korea mak sei sai uma nain ba eventu ne’e.
Asembleía ba loron rua (06/10), xefe delegasaun TL Gil da Costa Alves, MInistru TCI ne’ebé sai hanesan Presidente ezersisiu ba Asembleía Geral ne’e, deskuti liu kona-bá membru foun OMT, relatoriu husi Sekretáriu Jerál OMT no mós opiniaun husi membru xefi delegasaun sira husi nasuan ida-idak kona-bá dezenvolvimentu indústria turismo nia kontribúisaun ba ekonómia, kriasaun empregu, mudansa klimatíka no seluk-tan.

Ajenda seluk ne’ebé mak Ministru TCI atende hanesan oportunidade diak hodi hasoru malu ho Ministra Turismo Malaysia hodi koalia kona-bá koperasaun entre nasaun rua ne’e iha future liu-liu kona-bá programa jestaun Homestay (uma Bainaka) no promósaun.

Rezultasau Asembleía-Gerál 2009, mak hamosu draff rezulasaun hirak mak hanesan : hili president no Vise-President ba Asembleía-Gerál 2009, membru foun OMT, Relatóriu konsellu ezekutivu ba Asembleía-Gerál.

Planu ba relatóriu ba rekoperasaun-Turismo sustentavél kona-bá desafius ne’ebé indústria Turismo infrenta. Relatóriu kona-bá implementasaun programas no orsamentu OMT ba tinan 2010-2011.

Atividade komite mundiál kona-bá Turismo étiku, deklarasaun hodi fasilita turista kona-bá sira nia viazen (tourist Travel) no rezulusaun ikus liu maka fo kodekorasaun ba Francisco Frangialli husi Italia nu’udár hanesan eis Sekretáriu-Gerál OMT ne’ebé servisu no fo nia kontribuisaun ba OMT durante tinan rua-nulu nia laran no hetan titulár honoráriu husi OMT. (Media MTCI)

MTCI Kapasita Negosiantes Distritu Oecusse Kona-Ba Kresimentu Ekonomiku

DILI- Ministeriu Turismo, Comersiu no Industria (MTCI) fo Treinamentu ba Negosiantes sira iha sentru Development Empresarial Oecusse (CDE), ho material Hadia Ita Nia Negosiu (HIN) ba Kresimentu Ekonomiku familia no nasaun iha Futuru.

Tuir Leonel da Cruz nu’udar Xefe Departamentu de Dezenvolvimentu Sektorial, ba media haktuir katak, liu husi seminar ka treinamentu ida ne’e atu kapasita negosiantes kiik sira iha distritu Oecussse durante loron 5 hahu Segunda (5/10) no remata Sesta (09/10).

“ami halao program ida ne’e mai husi MTCO iha diresaun nasional Peskiza no dezenvolvimentu departamentu sektorial, oinsa kapasita negosiantes kiik sira para ita nia ekonomia rai larna ne’e bele buras ka hasae kreimentu ekonomia iha rai laran bele sai buras liu tan. Tamba ita mak sei sai autor ekonomiku,”dehan nia.

Bainhira la iha treinamentu kona-ba kapasitasaun no gestaun ba negosiu kiik sira entaun ekonomia rai laran sei la laos ne’ebe agora MTCI fo treinamentu ida ne’e ba negosiu kiik sira hanesan ema ne’ebe loke kios atu halao sira nia gestor negosio ne’e sai diak liu tan iha future.

“ami fo treinamentu ida ne’e liu husi region deit hanesan region V maka Oecusse, ne’ebe durante halao prekizasaun iha distritu hotu negosiu kiik sira hatene katak, governu la tau matan, entaun agora husi problema ka lamentasaun sira ne’e maka agora komesa tau matan liu husi kapasitasaun ba maluk negosiantes kiik sira iha baze.

Treianamentu ne’e hahu iha Bobonaro no agora iha distritu Oecusse. Depois sei halao tan iha Distritu Baucau no Ainaro.

Material ne’ebe fo iha treinamentu ida ne’e maka “Hadia Ita Nia Negosiu (HIN)” ne’ebe iha pakote ne’e ninia material 6 hanesan Kalkula Kustu, Kontrola Stok, Planeamentu no seluk tan.

Obejtivu espesifuku liu maka atu hasae kapasidade no liu-liu ba sira ne’ebe non-alfabetizasaun para oinsa sira bele halo Pembukuan no programa ida ne’ eatu hasae kapasidade ba negosiantes nian.

Kada distritu sei representa nia ema nain 25 hodi atende treinamentu ida ne’e. no liu husi sira sei hatutan informasaun ne’e ba sira seluk. “Programa ida ne’e iha 2009 nian ami sei focus ba komersial nian nian no ba tinan oin 2010 halai ba programa Turismo nian no ba 2011 ami sei halo fali ba Industria,”informa nia.

Iha fatin hanesan Marcelino Marques Colo nu’udar partisipante negosiantes kiik iha Bairo Palaba suku Costa Sub-Distritu Pante Makasar katak, treinamentun husi CDE Oecusse hamutuk ho Nasional liu husi MTCI diak.

“Sei wainhira ita la tuir treinamentu ida ne’e ita rasik nu’udar Timor oan liu-liu Oecusse oan ita sei falla iha ita nia ekonomia. Tamba ne’e liu husi treinamentu ida ne’e bele ajuda ami atu halao hadia sistema negosiu ho diak liu tan,”tenik Marcelino. (tiber)

Jornal Nasional Timor Post,
Edisaun Sesta-Feira (09/10), Pagina 17

Tinan 2010 MTCI Sei Hadiak Tan Fatin Rekreativu

DILI-Xefe Departamentu Infrastutura no Politika Turismo nian, Carme Joela Pereira hateten katak, iha tinan 2010 sei hadiak tan fatin rekreativu nian iha teritoriu hotu nune’e atu bele fasilita ema sira ne’ebe hakarak halo pikiniki (Rekreasi).

Carmen kasu lia hirak ne’e ba jornalista Timor Post, Kinta (08/10) horseik iha nia knar fatin, Fomento Dili.

Carmen hateten, planu atu hadiak fatin rekreativu hanesan tau uma oan iha area tasi ibun no mos toilet no mos fatin ba mini market hodi nune’e bele fo benefisiu ba ita nia povu sira ne’ebe hela besik fatin hanesan area Praia Behau, Area Branca, no Pantai Kelapa.

Xefe Departamentu ne’e mos konfesa katak, kompania Pelican Paradise iha tinan 2010 sei harii Resort 5 Estrelas iha area Tasi Tolu ne’ebe sei hahu iha tinan oin. Agora dadaun iha Cristo Rei nia okos ne’e komesa harii ona parede, ne’ ehanesan kontinuasaun husi programa 2008 nian.

“Iha jardin Borja da Costa ne’e ita komesa halao renovasaun. Ita mos sei harii One Dollar Beach iha area Ilimanu no iha Atauru hanesan fase kontinuasaun ba Pousada no sei haree mos ba nai manutensaun ba Bee mos,”dehan Carmen.

Nia informa liu tan katak, agora dadaun halo iha areia branca ne’e husi Timor Plaza rasik mak sei halao projetu ne’e.

Kona-ba estimasaun ba Turista ne’ebe mai iha Timor, Carmen informa katak, besik 23.000 turista mak kada tinan mai visita Timor. Hahu husi fulan Janeiru mai too iha fulan Maio nia laran.

“No agora dadaun MTCI kolabora ho imigrasaun Aeroportu atu nune’e bele tau mos sira nia fomulariu ba iha fatin entrada Turista nian nune’e it abele identifika loloos ba turista sira ne’ebe tama iha Timor Leste,”tenik nia.

Nia mos informa katak lei Draff Turismo nia halo pronto tiha ona presiza atu halao tradusaun.
“Agora sei tradus tamba lei sira ne’e iha lian ingles hela. Ne’e duni iha fulan Novembru mai MTCI sei halao Workshop ida sobre ba lei do Turismo,”informa Carmen. (mj2)

Jornal Nasiona Timor Post,
Edisaun, Sesta dia 09 de Outubru de 2009, Pagina 06