MINISTERIO DO TURISMO DE TIMOR LESTE

Governo iha Responsabilidade Muda Povu Nia Moris


MALIANA – Atu hasa’e rendimentu ekonomia povu, governo iha preokupasaun para hola produtu lokál hosi agrikultor. Ida ne’e, hanesan responsabilidade governo para bele muda povu nia moris.
Inspectora Geral Alimentar e Economica, Ministeriu Turismo, Comerciu no Industria (MTCI), Dra. Florentina Smith hatete lia hirak ne’e atu responde perguntas hosi Xefi Suco, Xefi Aldeia no mós agrikultores relasiona ho sosializasaun programa Povu Kuda, Governo Sosa, iha GOR Maliana, Sexta (13/08).
Tuir Smith, durante ne’e governo haree etapa por etapa hodi kompra produtu lokál. Ba tinan ida ne’e, MTCI liu hosi kompradores kada distritu hola produtu lokal hosi agrikultores sira. Membru MTCI labele direitamente tuun para hola produtu lokál. “Lei funsaun publico no sistema orsamentu estado, la fo licensa ba funcionario publico atu kaer osan para hola produtu lokál hosi agrikultores,” Smith esplika.
Kompanha balun iha Distritu Bobonaro, durante ne’e iha ona inisiativa rasik para kompra produtu lokál. Mais um menus, kompanha rua (2) iha Distritu Bobonaro, Sorte Traiding no Kompanha Depende ne’ebé durante ne’e hala’o tiha ona aktividade kompra produtu lokál hosi agrikultores.
Hatan kona-ba tabela precu produtu lokál ne’ebé foin iha meudio 2010 mak hasai, Inspectora Geral Alimentar no Economica ne’e esplika, despachu MTCI kona-ba tabela precu produtu lokal ne’e halo dala 4 ona. Hahu kedas hosi 2009. “Durante ne’e, ami mós tenki rona ideia hosi membru Parlamentu Nacional no mós ema matenek kona-ba tabela precu produtu lokál. Tan ne’e, iha 2010 iha ona mudansa kona-ba precu produtu lokál,” Smith hatete.
Nia mós salienta katak, tenki iha analisa pretu kona-ba tabela produtu lokál hosi ema matenek iha area agrikultura. Tenki iha mós diskusaun ne’ebé klean kona-ba ida ne’e. “Tabela precu ne’e lolos ami hatuun iha Janeiru 2010 liu-ba. Mais, ami kria fali kondisoens para bele halo mudansa. Ho ida ne’e, ami bele hetan precu ne’ebé razoavel para bele hatuun ba maluk agrikultores sira”.
Xefi Suco, Aldeia no mós agrikultores ne’ebé antusiasmu rona esplikasaun hosi Inspectora Geral MTCI, ne’e mós kestiona kona-ba mercado ba produtu lokál. “Para bele exporta produtu lokál, ita mós presiza haree kondisaun ita nia produtu, hanesan kualidade no sistema mercado ne’ebé diak. Tan ida ne’e, governo presiza mós prepara ekipamentu balun para bele sukat kondisaun ita nia produtu lokál,” dehan Inspectora Geral ne’e.
Prodotu local seluk hanesan hudi no aifarina? “Governo sente difikuldade povo nian. Produtu seluk ita labele hein deit para eksporta. Mais, ita mós tenki iha maneira seluk para transforma hudi no aifarina sai ‘kripik’ no fa’an ba komunidade. Ita presiza koko tiha lai ba ita nia konsume rai laran, depois mak ita koko para eksporta produtu hirak ne’e,” Smith hatan.
Fos MTCI
Hatan ba preokupasaun komunidade kona-ba fos subsidiu MTCI, Inspectora Geral ne’e hatete iha Maliana iha ona armazem ba fos MTCI, maske kondisaun seidauk tuir estandar. To’o agora, MTCI sei kontratu hela armazen hosi kompanha balun iha Maliana para bele distribui fos subsidiu ba komunidade liu hosi posto da venda ne’ebé determina tiha ona.
“MTCI traça dau-dauk ninia planu distribuisaun fos 25 kilogramas, liu hosi posto da venda. Tamba fos ne’e fos subsidiu, ninia folin mós tenki 9 dollares Amerikanu kada saka 25 kilogramas. Labele liu hosi precu ida ne’e.”
Iha oportunidade ida ne’e, Inspectora Geral Alimentar e Economica MTCI ho ninia komitiva hala’o visita armazem produtu lokál iha Hosa no mós Railako, Maliana. Iha fatin rua ne’e, Inspectora Geral MTCI haree ho matan aktividade kompra produtu lokál ne’ebé kompanha sira hala’o ho agrikultores. Média-MTCI.

Atu hetan informasaun klaru, bele kontaktu: Dea (Média MTCI Officer) iha telemovel: 7445701

You can leave a response, or trackback from your own site.