MINISTERIO DO TURISMO DE TIMOR LESTE

Programa Povu Kuda, Governo Sosa Kontinua Nafatin

FATUBERLIHU – Politika Governo kona-ba programa Povu Kuda, Governo Sosa sei mantein nafatin no kontinua iha tinan 2010.

“Ami rekonhece programa ida ne’e labele realiza ho diak iha tinan kotuk, tamba falta koordenasaun ho informasaun. Maske nune’e, komesa Julhu to’o Dezembru 2010, Ministeriu Turismo, Comerciu no Industria (MTCI) liu husi Diresaun Inspectora Geral Alimentar e Economica (IGAE) servisu integradu ho Ministeriu Agrikultor no Pescas (MAP), komesa hahu fila-fali habelar informasaun para bele komesa kompra produtu lokal,” dehan Inspectora Geral Alimentar e Economica–MTCI, Dra.

Florentina Smith wainhira hatan perguntas hosi komunidade Fatuberlihu iha Sala Administrasaun Sub-Distritu Fatuberlihu, Welaluhu, Distritu Manufahi, Sexta (23/07).

Tuir inspectora geral ne’e, iha tinan hirak liu-ba, governo aloka ona osan USD 7 milioens ba kompra produtu lokal. Mais, foin USD 13.000 mak gasta ba kompra produtu lokal. Iha tinan ida ne’e, IGAE sei implementa tan programa ida ne’e to’o baze.

“MTCI sei haka’as a’an para bele hala’o koordenasaun ho ministeriu kompotente, administrador distritu, sub-distritu, xefí suco to’o xefí aldeia no ONG lokal, para bele habelar tan informasaun. Ho nune’e, programa ida ne’e bele implementa ho diak,” dehan Inspektora Geral MTCI ne’e.

Fulan hirak liu-ba, IGAE esplika tan, liu hosi media nacional, IGAE-MTCI komesa ona loke oportunidade ba kompanha lokal, para bele trata dokumentus kona-ba mekanismu sosa produtu lokal husi agrikultor nia liman.

“Ami mós husu ba administrador distritu no sub-distritu, para bele kolabora hamutuk iha programa ida ne’e. Liu-liu kona-ba dados pontu da venda iha suco ka sub-distritu. Ho ida ne’e kompanha ne’ebé manan kualifikasaun, bele kompra produtu lokal iha fatin ne’ebé determina tiha ona,” IGAE esplika.

Hatan ba perguntas kona-ba kompanha ne’ebé atu sosa produtu lokal, Smith hatete, kompanha hirak ne’e tenki mai husi distritu ida-idak.

“Ba tinan ida ne’e, laiha tan kompanha ne’ebé mai hosi distritu seluk, ne’ebé hala’o aktividades kompra produtu lokal iha Distritu Manufahi. Kompanha ne’ebé hola produtu lokal iha Distritu Manufahi, tenki mai husi distritu ida ne’e nia laran,” IGAE hatan.

Viriatu, Xefí Suco Clauk, Sub-Distritu Alas, iha sorumutuk ne’e husu ba IGAE para bele hadi’a armazem ida eis Indonesia nian iha suco refere, para bele sai nu’udar armazem ba produtu lokal. Nia mós kestiona kona-ba fos MTCI 25 kilogramas ne’ebé to’o iha Suco Clauk ho folin USD 14.

Hatan ba preokupasaun xefí suco ida ne’e, IGAE hatete, se haree posibilidade para hadi’a fila-fali armazem refere. “Kona-ba fos MTCI ho kuantidade 25 kilogramas ho folin liu hosi USD 9, husu ba komunidade no autoridade lokal para hato’o kesa ba policia iha fatin refere, para bele prende fos MTCI ne’ebé fa’an liu presu ne’ebé MTCI determina tiha ona. MTCI mós sei haree fila-fali licenciatura hosi kompanha ne’ebé fa’an fos liu presu ne’ebé determina tiha ona,” IGAE hatan.

Cristina Sarmento, hosi ONG lokal feto Fatuberlihu mós hato’o ninia sujestaun atu fa’an produtu lokal hosi to’os ne’ebé durante ne’e ONG lokal feto ne’e hala’o ba MTCI, liu husi kompanha ne’ebé mai kompra produtu lokal.

“Ami nia grupu, iha mais um menus 3 toneladas Fore-Keli no batar oituan. Ami sujere, produtu lokal ida ne’e atu fa’an ba MTCI liu hosi kompanha ne’ebe atu mai kompra produtu lokal iha ne’e,” dehan Cristina.

Nia mós husu ba IGAE para ajuda makina ba industria kiik no buka mercado ba produtu soru no suku taiss ne’ebé durante ne’e grupo feto iha Fatuberlihu hala’o. Media-MTCI

You can leave a response, or trackback from your own site.